Slaninijada u Kačarevu

 

slaninijada kačarevo

U Kačarevu selu  pančevačke opštine već od 1988 godine krajem meseca februara održava se slaninijada, svake godine sve uspešnija i sve posećenija. Ova manifestacija je praznik za gurmane, koji u veselom i nasmejanom društvu uživaju u najboljoj slanini na svetu. Stanovnici  Kačareva veoma su ponosni na ovu manifestaciju, pa se trude da iz godine u godinu bude sve bolja  i svake godine je pripremaju s velikim zadovoljstvom.

Bogata ponuda  i veliki broj gostiju ožive ovo mirno vojvođansko selo u dane  održavanja Slaninijade.

Slanina je prava hrana u zimskim danima. U narodu se kaže da je dobitna kombinacija za dobro zdravlje slanina koja diže pritisak, beli luk koji ga snižava i rakija  koja razlaže masti. Za Banaćane slanina je najbolji prirodni antibiotik.

Na slaninijadi održanoj 1989 g. drugoj po redu  jedan od učesnika slaninijade napravio je pravo remek delo od 5 tona slanine, sklupturu visoku 12 metara  koju je nazvao„Satara“. Te 1989 godine  slaninijada je dobila minute na CNN-u. Još jedno umetničko delo nastalo je zahvaljujući slaninijadi. Milenko Žumborski pesnik svoje utiske sa slaninijade pretočio je u delo “Svinjski život u 13 pevanja”.

Ako joj do sada niste prisustvovali, krenite sledeće godine. Na najvećem sajmu slanine na svetu na stotinu štandova čeka Vas najbolja slanina na svetu i najbolje prerađevine od mesa velikog broja proizvođača iz Kačareva  i proizvođača sa celog Balkana. Čeka Vas dvadesetak vrsta slanine  od  banatske sapunjare, pančete, potrbuše, dimljene i barene, sa mlevenom paprikom … Mada Kačarevci tvrde da se ništa ne može uporediti sa njihovom slaninom.  Mirisu  mesa koje se peče, dimu sa roštilja, vrućim čvarcima teško da će odoleti i najveći pobornici zdrave hrane. Veliki broj štandova sa prvoklasnim suvomesnatim specijalitetima okuplja brojne posetiloce.  Na štandovima najviše ima slanine i kobasice i svaki prodavac tvrdi za svoj  proizvod  da je najbolji. Posetioci mogu proizvode od mesa  da kupe po povoljnim cenama, ali i da besplatno degustiraju.U Kačarevu ima slanine i drugih mesnih prerađevina za svačiji džep.

Po rečima organizatora  u dana trajanja ove manifestacije Slaninijadu poseti preko 100.000 gostiju.

Takmičenja koja se organizuju na  ovom jedinstvenom sajamu slanine, mesa i mesnih prerađevina su:

– „Zlatni kotlić”- takmičenje u kuvanju paprikaša

-„Zlatni čvarak” takmičenje u topljenju slanine

Organizatori za sve posetioce, ljubitelje proizvoda od mesa, priređuju bogat prateći program. Prateći programi Slaninijade su i svinjokolj na tradicionalan način i  hvatanje praseta iz džaka. Najzanimljivije takmičenje na „Slaninijadi“ je hvatanje prasta iz džaka pod nazivom  “Prase je pušteno”. Ko ga uhvati – njegovo je. Propozicije ovog nadmetanja  nalažu da onaj  ko uhvati  prase mora do sledeće Slaninijade da ga čuva i hrani  i sledeće godine njgovo meso ponudi posetiocima.

Slaninijada u Kačarevu

Slaninijada u Kačarevu, inicirala je pokretanje drugih privrednih manifestacija poput bostanijade,štrudlijade…

U sklopu pratećeg  programa slaninijade organizuje se izložba i degustacija starih i zaboravljenih jela i smotra stvaralaštva nacionalnih zajednica Vojvodine.  Ljubitelji slanine i mesnih prerađevina na ovoj manifestaciji mogu  uživati u bogatoj  ponudi  i zanimljivim događanjima.

Slaninijada 2013 je po prvi put imala  i humani karakter. Organizacioni odbor osmislio je  niz aktivnosti kojima se pomoglo  revitalizaciji Doma slepih u Pančevu.

Kacarevo M Tita 35

Tel:  013/601-511

E-mail: slaninijada@gmail.com

Sajt:www.slaninijada.com

Kobasicijada – Turija

 

 

Kobasicijada u Turiji

Turija je mesto u sklopu Srbobranske opštine. Mesto je dobilo ime po desnoj pritoci reke Drine rečici Turiji – odakle potiču njeni prvi stanovnici .Turija je odavno poznata po  tradicionalnoj manifestaciji  “Turijska Kobasicijada”.

Počevši od 1985 godine  u februaru mesecu svake godine  u Selu Turiji  održava se nadaleko čuvena Kobasicijada. Selo Turija slovi za bačku prestonicu kobasice.

Na desetine hiljada gostiju poseti ovu manifestaciju godišnje. Glavni  događaj i atrakcija Kobasicijade svakako je čudo od kobasice, džinovska kobasica koja se svake godine pravi, koja je dugačka  više od 2 km i teška više od 2 tone. Najduža napravljena sirova kobasica na svetu ušla je u Ginisovu knjigu rekorda. Dužina napravljene kobasice svake godine se podužava za jedan metar, te stoga svake godine kobasica obara Ginisov rekord.

Da bi napravili  ovu džinovsku kobasicu  16 profesionalnih mesara predvođeni Miroslavom Medurićem Čikom legendarnim turinskim mesarem, potrošilo je 40 tovljenika I nekoliko dana neprekidnog rada.Kobasica se pravi nekoliko dana pre početka  Kobasicijade. Kobasica je 100% prirodna, napravljena od kvalitetnog mesa domaćih svinja , bez dodatka  štetnih aditiva, prava turinska, samo sa dodatkom soli bibera, paprike i belog luka.  Za jubilarnu Kobasicijadu koja će biti održana 2015 godine najavili su pravljenje kobasice neverovatnih tri kolematara dužine.

Za vreme trajanja manifestacije na centralnoj  bini održava se bogat kulturno-umetnički program, u kojem učestvuju  folklorne grupe, plesni ansambli, horovi.

Glavna turinska ulica u vreme održavanja Kobasicijade načičkana je štandovima na kojima se najviše prodaju proizvodi od mesa  šunke, pečenice, kobasice i kuleni. Nađu se tu i prodavci slatkiša i dečijih igračaka, suveniri sa znamenjima Turije i široka ponuda noževa i britvi.

Na  platou ispred amaterskog pozorišta “Branislav Nušić” kuva se svinjski paprikaš, topi se mast i prave se čvarci, specijalitet koji pridošli gosti sa uživanjem degustiraju.

Na trodnevnoj manifestaciji, osim prodajne izložbe prerađevina od mesa, organizuje se i izbor za  najbolju kobasicu u privatnom gazdinstvu i klaničnoj industriji, takmičenje u brzom jedenju kobasice i  nadmetanje  za najtežeg čoveka pod nazivom “Najčovek”.

Turinska kobasicijada svake godine ima i humanitarni karakter jer se deo zarađenog novca  poklanja humanitarnim organizacijama.

Kobasicijada spada u veće manifestacije koje se održavaju u Srbiji, jedan je od poznatijih vojvođanskih turističkih brendova. Traje tri dana i za to vreme kroz Turiju prođe  desetine hiljada posetilaca iz svih delova Srbije, grupe iz Mađarske, Hrvatske, Republike Srpske,  i drugih evropskih država. Pokrovitelj Kobasicijade je SO Srbobran a organizator  udruženje građana iz Turije.

Uobičajeno je da Kobasicijadi pre održavanja prethode promocije u većim gradovima Vojvodine .

Ljubitelji dobrog zalogaja, imaju priliku da uživaju u najukusnijim kobasicama na svetu..

Na Kobasicijadi se organizuje svakodnevna, celodnevna prodaja svežih,sušenih i pečenih kobasica kao i drugih prerađevina od mesa.  U Planu je zaštita brenda turijske kobasice, koju bi proizvodili i prodavali tokom cele godine, od čega bi mnoga domaćinstva Turije  imala finansijsku korist.  Vlade Vojvodine ima nameru  da ova manifestacija postane brend i ponese znak “Najbolje iz Vojvodine”.

Kobasicijada Turija

 

Organizator: Udruženje građana iz Turije, Opština Srbobran

Trg Slobode 2, Srbobran

Tel: +381 (0)21 731 077

E-mail: info@srbobran.rs

Sajt: www.srbobran.rs

Fijakerijada

Fijakerijada Crepaja

Konji i konjički sport su neizostavni deo srpske  tradicije, a vožnja fijakerima  dugo je bila deo svakodnevice u našim gradovima. Danas je deo tradicije i ljubavi prema rasnim konjima koja se odavnina neguje na prostorima Srbije. Lepo je videti i setiti se vremena  kada su Vaš deda i pradeda vozili fijaker. Fijakerijada  obuhvata takmičenje u jednopregu, dvopregu, tropregu i četvoropregu. Svaku fijakerijadu prati  bogat kulturno umetnički program. Cilj ovakvih manifrestacije je podsećanje  na prohujala vremena fijakera, vranaca i čilaša.  Na fijakerijade koje se održavaju u Srbiji a kojih ima preko 30 dolaze ljubitelji konja, fijakera i dobre opreme. Fijakerijade ma gde da se održavaju privuku veliki broj učesnika od Đevđelije pa do Subotice.

Fijakerijada  Crepaja

U Crepaji se tradicionalno već više od 20 godina  održava fijakerijada. Pošto je njeno održavanje prvo u sezoni svake godine privuče kako veliki broj  učesnika tako i  posetilaca. Fijakerijada u Crepaji je najveća smotra paradnih zaprega. U Crepaju ljudi dolaze da vide fijakere, opremu i prelepe lipicanere koji su se nekada koristili za teže radove u polju, a danas služe samo za paradu. Fijakerijada u Crepaji je  najveća ovakvog tipa ne samo u Srbiji nego i u zemljama u okruženju.  Za konjare ovo je najjača fijakerijada i statusni simbol konjičkog sporta Srbije.

Fijakerijada  Opovo

Za organizaciju  fijakerijade u Opovu najveće zasluge ima konjički klub “Opovački lipicaner.” Veliki broj ergela iz Vojvodine i Srbije dolaze u Opovo da pokažu svoje ljubimce i da se takmiče. Osim fijakerijade u Opovu se održava i Prvenstvo Vojvodine u savladavanju  prepreka dvopregom i četvoropregom. 2012 godine opovačka fijakerijada proglašena je za najbolju u Srbiji. Organizatori imaju ambiciju da fijakerijada u Opovu  preraste u najbolju i najveću u Vojvodini. Opovačka fijakerijada je  primer ostalim mestima kako treba organizovati ovakvu manifestaciju  na najvišem nivou.

Fijakerijada Odžaci

Prve nedelje u mesecu junu  u organizaciji Konjičkog kluba „Ždralin“ održava se fijakerijada u Odžacima.  Takmičenje u jednopregu, dvopregu, tropregu i četvoropregu.  prati  bogat kulturno umetnički program. Učesnici fijakerijade dolaze  iz raznih krajeva Vojvodine, sa željom da  gledaocima pokažu umeće u kormilarenju svojim fijakerima  u koje su upregnuti prvoklasni konji.

Fijakerijada  Pećinci

Fijakerijada u Pećincima je  praznik i za oči i za dušu. Konjički klub Kanisa svake godine na  pećinačkom vašarištu organizuje fijakerijadu koja okuplja učesnike iz svih krajeva Srbije. Takmičenje se održava u tri kategorije: jednopreg, dvopreg i četvoropreg, dok vožnja petoprega ima revijalni karakter. Ljubitelji konja dolaze u Pećince na  lepo druženje, da sa ponosom predstave svoje ljubimce, i da uživaju u gostoprimstvu Pećinčana.

Fijakerijada  Sombor

Još od 1998 godine u Somboru  se u drugoj polovini jula, tradicionalno održava Fijakerijada u organizaciji konjičkog kluba iz Sombora. Na manifestaciji se bira najlepši fijaker, izbor najlepše kobile i pastuva, takmičenje zaprega. Obavezne su i konjičke trke koje se održavaju na hipodromu. Na takmičenju učestvuju takmičari iz Vojvodine i Srbije.

Fijakerijada  Zrenjanin

Fijakerijada koja se održava u okviru manifestacije Dani piva u Zrenjaninu  okuplja  najuspešnije i najuglednije uzgajivače konja, da pokažu kako njihove zaprege prevazilaze prepreke i prepone.

Fijakerijada Novi sad

Posle mnogobrojnih fijakerijada  koje se održavaju širom Vojvodine, konačno je jedna stigla i u Novi Sad. Prva fijakerijada održana je 2013. g a njeni organizatori se nadaju da će postati tradicionalna.

Organizator manifestacije čiji je Pokrovitelj  manifestacije je Grad Novi Sad a organizator   konjički klub “Salajka”. Fijakerijada u Novom Sadu  ima takmičarski i revijalni karakter.

Fijakerijada

Božićna fijakerijada Kragujevac

Konjički klub „Kragujevac”, organizator je Božićne fijakerijade, koja ima za cilj da postane tradicionalna. Povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika rođenja Isusa Hrista, ulicama Kragujevca prodefilovali su  fijakeri, čeze i lipicaneri iz šumadijskih ergela, a u vožnji kočijama posebno uživaju najmlađi. Vožnja fijakerom je stari običaj, u kojoj po objašnjenju etnologa, učestvuju   svi članovi porodice, i na taj način  simbolizuju jedinstvo i slogu.

Fijakerijada u Kucuri kod Vrbasa

Tradicionalna Fijakerijada  koja se održava u Kucuri kod Vrbasa, svake godine okupi  rekordan broj najpoznatijih odgajivača rasnih konja i najboljih vozača paradnih zaprega. Konjički klubovi i ergele sa područja Bačke, Banata i Srema, kao i iz okoline Beograda i Čačka su učesnici ove manifestacije. Fijakerijada u Kucuri  već nekoliko godina važi za najprestižniju manifestaciju  ove vrste u Srbiji. U takmičarskom i revijalnom programu svake godine nastupi  veliki broj paradnih zaprega sa domaćim rasnim grlima.

Vojislav Gaković, preduzetnik iz Kucure, neposredni je  domaćin „Fijakerijade”,  i predsednik ovdašnjeg KK „Vezir”, vlasnik je nekoliko skupocenih grla, ali i fijakera čija je vrednost veća i od mnogih luksuznih auta. Ovaj zaljubljenik u konjički sport, sa trojicom sinova  redovan je učesnik svih revija paradnih zaprega i osvajač najvećih nagrada i priznanja.

Fijakerijada Preljina

Na hipodromu u Preljini održava se Fijakerijada, koja posetiocima  nudi bogat takmičarski i revijalni program. Na manifistaciji osim članov konjičkog kluba Milenko Nikšić nastupaju i fijakeristi iz svih krajeva Srbije.

 

Kupusijada u Mrčajevcima kod Čačka

Kupusijada

Manifestacije koje slave plodove jeseni održavaju se u mesecu septembru. Jedna od njih je i privredno turisticka i kulturna manifestaciji Kupusijada koja se od 2003 godine održava u Mrčajevcima selu nadomak Čačka. Kupusijada je velika smotra srpske tradicije, umetnosti, kulture i narodnih običaja, manifestacija koja okuplja sve ljubitelje dobrog zalogaja, provoda i šale. Ovo je manifestacija koja na najlepši način pokazuje da se na ovim prostorima očuvala, i čuva stara tradicija i običaji naroda iz ovog dela Srbije.

Kupusijadu je 2003. godine osnovala grupa meštana Mrčajevaca. Prve godine manifestacije je imala 7000 posetilaca. Iz godine u godinu manifestacija je imala sve veći broj posetilaca i zaslužno ušla u Kalendar priredbi Srbije.

Jela od kupusa u ovom šumadijskom kraju su od pamtiveka bila u svakodnevnoj ishrani. Kupus može da se kuva i sladak i kiseo, može od njega da se pravi salata, raso od kupusa poznat je za lečenje mamurluka i napitak bogat vitaminom C. Međutim najpoznatije jelo od kupusa je svadbarski kupus, gurmansko jelo, u koje se dodaje više vrsta svežeg i suvog mesa.
Kupus sa mesom svadbarski       Svadbarski kupus kupusijada

Za vreme trajanja Kupusijade svadbarski kupus se priprema u restoranima, ispod šatri, u dvorištima meštana. Na svakom koraku Mrčajevaca lože se vatre iznad kojih stoje zemljani lonci u kojima se na tihoj vatri svadbarski kupus krčka satima.

U pravoj vašarskoj atmosferi, posetioci osim kupusu mogu da uživaju i u jagnjećem i prasećem pečenju.

Kupusijada nije samo poznata po svadbarskom kupusu, jelu spremljenom na tradicionalan način, već i po izvornoj pravoj narodnoj pesmi.

Program koji organizatori svake godine nude je bogat i raznovrstan. Nastup kulturno-umetničkih i folklorih društva, smotra narodnog stvaralaštva, izložba ručnih radova. razna sportska takmičenja i pesničke večeri su samo deo ponude.

Treći dan manifestacije rezervisan je za centralni događaj, takmičenje u spremanju svadbarskog kupusa u zemljanom loncu, glavnog specijaliteta zapadne Srbije. Takmičari se nadmeću za zlatni, srebrni i bronzani lonac. Takmiče se pojedinci, ekipe, ugostitelji i meštani.

Posle proglašenja najboljih kuvara svadbarskog kupusa i dodele priznanja,sledi koncert poznatih izvođača narodne muzike. Naš istaknuti pevač narodne muzike Miroslav Ilić, rođeni Mrčajevčanin imao je više nastupa na ovoj manifestaciji, a jedne godine je bio i domaćin Kupusijade.

Atraktivna programska postavka na Kupusijadi svake godine okupi veliki broj stvaralaca i posetilaca.

Ukoliko želite da doživite lepotu srpskih sela, Kupusijada u Mrčajevcima je prilika koju ne smete propustiti. Vredi probati kupus spremljen na tradicionalan način, u   zemljanom loncu na žaru, osetiti miris kupusa koji se širi Mrcajevcima, oslušnuti sa svih strana muziku, poričati sa ljubaznim domaćinima. Kupusijada je ušla u sve turisticke karte Srbije i postala jedna od zapaženih turistickih manifestacija .

Mrčajevci se nalaze na Ibarskoj magistrali, na 20 km udaljenosti od Čačka pa na Kupusijadu možete lako doći iz svih pravaca. Manifestacija traje tri dana. Održava se u dane vikenda sredinom septembra.

Pokrovitelj Kupusijde je Grad čačak a organizator organizuju Turustička organizacija Čacka i Mesna zajednica Mrčajevci.

U Arilju i Futogu se takođe održavakupusijada, ali je ova u Mrčajevcima najpopularnija, bar u delu centralne i zapadne Srbije.
Tel: +381 32/ 342-360

E-mail: toc@ptt.rs

Sajt: www.turizamcacak.org.rs