Korzika ostrvo prirodnih lepota i očuvanih tradicija

 

Korzika, ostrvo prirodnih lepota i  očuvanih tradicija nalazi se na krajnjem severu Mediterana, između Tirenskog i Ligurijskog mora. Udaljena je oko 200 km od Azurne obale. Četvrto po veličini ostrvo  u Sredozemlju  podeljeno je na dva departmana, Južnu i Gornju Korziku.

Ukoliko volite netaknutu prirodu uživaćete punim plućima na Korzici. Korzika predstavljala spoj izuzetnosti i raznolikosti. Duge peščane plaže zapljuskuju kristalno čisto more, divlje i visoke planine sa moćnim vrhovima, turistima nude prelep pogled, čisti potoci, slapovi i netaknute šume,  mnogo reka i jezera, idilična i slikovita sela  čine prekrasan krajolik Korzike. Ovakvu lepotu ne možete videti ni na jednom drugom mediteranskom ostrvu.

Na jednom mestu doživećete spoj Francuske i Italije, i upoznati jedan gord narod, ali i prave domaćine. Tokom letnjih meseci, kada je ostrvo prepuno turista, u korzikanskim gradovima i selima organizuju su festivali i manifestacije  koji su pravi praznik i za oči i za uši.  Posetioci mogu uživati u tradicionalnoj  hrani i piću, muzici i originalnim  rukotvorinama lokalnog stanovništva.

Burna istorija Korzike, kojom su vladali Rimljani, Italijani, a zatimFrancuzi, ostavila je  tragove, naročito kada je arhitektura u pitanju. Videćete romanske crkve građene od  raznobojnih granitnih ploča, duž obale barokne crkve sa tornjevima, palate, tvrđave sa bastionima. Poseban kuriozitet, predstavljaju groblja na kojima su brojne kapele bogatih porodica koje su prava umetnička dela. Kuće za stanovanje obično su  podizane od kamena, maštovito su ukrašene, na pojedinim se nalaze porodični grbovi, kule i prozori raznih stilova. S obzirom da na ostrvu vlada snažna porodična tradicija, kuće vekovima pripadaju istoj porodici. Na Korzici imate utisak  kao da je vreme stalo.

1000 km obale na kojima se nalazi  preko 200 plaža, od kojih je  svaka posebna na svoj način oduševiće vas. Na severu i jugu ostrva nalaze se najprivlačnije. Tu su Algajola, Calvi, Lozari, Bastia, Lambada, Cupabia, Campomoro, Lepi predeli, specifična korzikanska kultura i mentalitet ljudi je karakteristika ostrva koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Ajači, Bastia, Kalvi i Bonifacio, su veliki  i lepi priobalni gradovi na Korzici, koji svaki za sebe nudi  nešto neobično i originalno.

Bonifacio

Na krajnjem jugu ostrva, podignut na nizu belih krečnjačkih stena,okružen belim zidovima  nalazi se verovatno najzanimljiviji grad Korzike, Bonifacio, koji svojom lepotom oduzima dah.Smatraju ga za najlepši grad na Korzici.Grad tvrđava izgrađena je u 9. veku, i do dana današnjeg zadržala je starinsku atmosferu.  U blizini grada nalaze se neke od  najlepših plaža na ostrvu. Gotovo netaknuta priroda, odličan noćni provod, šoping. vožnje brodićima do nestvarnih uvala, stara Citadela, ljubaznost i gostoprimstvo na svakom koraku će vas  opčiniti. Ono što treba posetiti u ovom gradu su crkva svete Marije Velike koja se nalazi u centru, i gotska crkva svetog Dominika.Obe  su izgrađene tokom 12 i 13 veka. Bonifacio sa svojom Citadelom, po mnogima je  najšarmantniji grad Korzike. Novi deo grada nalazi se oko luke, koju sa vrha strme litice nadgleda stara Citadela.

Ajaccio

Ajaccio, prestonica i najveći grad na Korzici smešten na obali, oduševiće vas prirodnim lepotama. U ovom gradu rođen je Napoleon Bonaparta. Kuća u kojoj je rođen  pretvorena je u muzej, a  u gradu  se nalaze brojni spomenici i obeležja, kojima se grad odužio velikom imperatoru. Centralna pešačka zona Rue Cardinale Fesche prepuna je  prodavnica i malih ugostiteljskiih objekata. U istoj ulici nalazi se muzej Fesche, u kome su izložena vredna umetnička dela nastala između 14. i 19. veka. u Italiji. Grad je ušuškan u  prostranom zalivu, pa će vam šetnja zalivom pričiniti zadovoljstvo.

U starom gradu smeštena je  glavna  luka i istorijski deo grada sa  karakterističnim uskim ulicama. U centru na Trgu De Gol nalazi se statua Napoleona na konju. U glavnom gradu  Korzike uživaćete u malim kafanama i restoranima, bulevarima ukrašenim palmamma, i opuštenoj atmosferi.

Calvi

Calvi, biser severne  Korzike, je  stari grad s moćnom citadelom i grad, u kome  je prema legendi  rođen  čuveni moreplovac Kristifor Kolumbo. Jedno je  od najpopularnijih turističkih mesta, a tokom leta ovde je  najveća gužva. Uživaćete između narandžastih i vatrenih bastiona citadele iz 15. veka  i svetlucave vode zaliva u obliku meseca. Jahte i privatni kruzeri,  taverne i kafići, kule grada sa kojih imate predivni pogled, veoma bogat noćni život, prelepe plaže, sve vas to očekuje u ovom mondenskom gradu.

Bastia

Glavni grad Gornje Korzike, Bastia  je grad umetnosti i istorije. U srednjem veku bio je malo ribarsko selo. Grad na severu Korzike, opasan je zidinama iz 15. veka. Poznati pisac Viktor Igo, svoju mladost proveo je upravo ovde, a po mnogima za svoje čuveno delo „Zvonar Bogorodične crkve” inspiraciju  je pronašao upravo u Bastiji.

Vesela ulična atmosfera,  brojni kafići i restorani u kojima se nudi domaće vino, barokne kapele i crkve koje potiču iz 15. veka, lavirint uskih uličica sa zbijenim kućama su ono što karakteriše ovu glavnu luku Korzike.

Korzika jedan od najljepših ostrva  Sredozemlja je danas veoma popularna destinacija, autentičnog  ambijenta i atrakcija. Mali morski zalivi, bele plaže i kristalno more sa jedne strane;  a sa druge divlja, spontana i uvek iznenađujuća planinskaKorzika koja pruža mogućnost  za predivne šetnje i panoramski pogled.

 

Oslo, grad zelenih brda i spektakularnih fjordova

Glavni grad Norveške Oslo, smešten je u jugoistočnom delu zemlje, na priobalnom području Baltičkog mora, na  spektakularnoj lokaciji na vrhu fjorda dugačkog 110 km. Prostire  se na preko 450 kvadratnih kilometara, što ga ubraja u najveće gradove sveta. Grad je pun zelenila i šuma, i njegovo stanovnici se  trude da ga takvim i sačuvaju. Sagrađen je u stilu skandinavskih i istočnoevropskih gradova.

Široj okolini grada pripada oko 40 ostrva i čak 343 jezera, koji su omiljena destinacija stanovnštva, koji iz grada traže odmor u idiličnoj prirodi. Iz grada do ostrva se lako dolazi trajektom.

Grad je nastao u 11. veku, tako da  je njegova bogata istorija  vidljiva  na svakom koraku. Oslo je grad pun šuma, jezera, staza za pešačenje, vožnju bicikla, skijanje Turistima prestonica Norveške nudi  brojne znamenitosti i atrakcije, parkove i muzeje za koje vam treba vremena da ih istražite.

Grad zadivljuje arhitekturom. Potez od kraljevske palate do želežezničke stanice je fenomenalan.

Turiste  avanturističkog duha svakako najviše privlači skakaonica Holmenkolen sa koje puca savršen pogled na grad. Unutar prave skakaonice nalazi se Holmenkolen najstariji  skijaški muzej, na svetu.

Ulica Karl Johans Gate

Glavna ulica u Oslu počinje kod glavne železničke stanice  i jedno je od najživljih mesta u gradu. U njoj se nalaze brojni restorani, kafići, trgovine, univerzitet, pozorište, parlament i kraljevska palata.

Tvrđava i dvorac Akershus

Srednjovekovna tvrđava u kojoj možete pratiti istoriju Norveške  od 12. veka do danas je jedna od najvažnijih znamenitosti i simbol Osla. Dvorac je smešten u samom centru grada. Kompleks dvorca Akershus sadrži kraljevski mauzolej, tamnicu, podzemne grobnice i muzeje. Izgradnju dvorca i tvrđave započeo je 1299. kralj Hakon V. U jednom periodu  tvrđava je korišćena kao zatvor. Kralj Kristian IV, modernizovao je dvorac i pretvorio ga u renesansni zamak i kraljevsku rezidenciju. U periodu od XVII  i XVIII veka dvorac je ruiniran, pa se sa njegovom restauracijom krenulo   1899. godine. Renovirana verzija dvorca iz 17. veka, sa veličanstvenim salama za banket i prostorijama za prijem, izdiže se iznad vlažnih i hladnih srednjevekovnih tamnica i podzemnih prolaza.  Danas se u tvrđavi organizuju  značajni događaji, koncerti i svečanosti. Sa zemljišta oko zamka  pruža  se lep pogled na fjordove i ostrva u okolini  Osla.

.Vigeland park i muzej

U zapadnom delu grada  u naselju Frogmer, nalazi se Vigeland park najposećenija turistička atrakcija Osla, sa više od milion posetilaca godišnje.U parku se nalazi  više od 200 originalnih skulptura, bronzanih i granitnih ljudskih figura u prirodnoj veličini,  Norveškog umetnika Gustava Vigelanda koji je i dizajnirao park. Ostatkom parka prostiru se jezera i zelenilo, što park čini idealnim mestom za piknik.

U muzeju možete videti i druge  Vigelandove radove.

Ibsenov muzej

Kuća u kojoj je živeo  najpoznatiji norveški pisac, Henrik Ibsen restaurirana je i ponovo otvorena 2006. godine na stogodišnjicu smrti ovog poznatog pisca.

Muzej Munk

Istočno od centra  grada u prostranim parkovima Tejenhagena nalazi se muzej  Munk u kome su prikazani njegovi radovi koji obuhvataju  različite aspekte njegovog stvaralaštva.

Prirodnjački muzej

U sklopu muzeja nalazi se nekoliko muzeja, botanička bašta i staklenik. U Zoološkom muzeju prikazane su životinje iz celog sveta, botanička baštaje puna  je raznovrsnosti i različitosti, a u muzeju dinosaurusa možete videti najstariji fosilni primat.

Opera

Najveća kulturna ustanova i najnoviji simbol Norveške smeštena je usred stare luke u Oslu.  Prekrasna bela građevina zbog svoje jedinstvene arhitekture izgleda kao da raste s fjorda, sa krova zgrade pruža se jako lep pogled na Oslo i fjordove. Ovo je prva operska kuća u svetu, gde posetioci mogu da hodaju po njenom krovu. Na tri pozornice koje se nalaze u zgradi Opere održavaju se operske, baletske i dramske predstave kao i   koncerati savremene muzike.

Muzej vikinških brodova

 

Odlično mesto da upoznate vikinšku kulturu, način života i običaje. U muzeju  se nalaze dva najočuvanija vikinška broda na svetu, izgrađena u devetom veku. Osim brodova u muzeju se nalaze i brojni predmeti pronađeni u vikinškim grobnicama oko fjordova.

Fram muzej

Fram muzej  je posvećen  istoimenom brodu, najjačem drvenom brodu ikada napravljenom. Izložbu u muzeju  prate fotografije, moderni dizajn, filmovi, interaktivne mape, specijalni efekti i replika Fram broda zamrznutog u ledu.

Zabavni park Tusen Fryd

Najveći zabavni park u Norveškoj , koji posetiocima nudi  više od 30 zabavnih atrakcija, igara, prodavnica i mestana kojima možete uživati u hrani. Jednom rečju  zanimacije i zabavne aktivnosti za sve generacije.

Većnica grada Osla

Moderna građevina otvorena 1950. godine u sklopu proslave 900-te godišnjice grada. Enterijer zgrade ispunjavaju  šarene freske i murali  na kojima  dominiraju teme iz norveške istorije i kulture, koje opisuju svakodnevan život i Vikinšku mitologiju. U ovoj zgradi dodjeljuje  se Nobelova nagrada.

Frognerbadet

Tokom letnjih meseci impozantan komleks bazena Frognerbadet je  najposećenija atrakcija u gradu. Otvroreni bazeni, tobogani, brojni zabavni i ugostiljski sadržaji čine ovaj komleks idealnom destinacijom za porodičan odmor.

Nacionalna galerija

Nacionalna galerija je deo Narodnog muzeja umetnosti, arhitekture i dizajna od 2003. godine. Poseduje uglednu međunarodnu zbirku umetnina  koje datiraju do 1945.godine, i koje uključuju dela Pikasa, Gauguina, Cezannea i El Greka. Unacionalnoj  galeriji se nalazi i sekcija posvećena najpoznatijim Norveškim umetnicima.

Muzej primenjene umetnosti

Osnovan 1976. godine, Muzej primenjene umetnosti  sadrži kolekcije norveških i stranih rukotvorina, mode i dizajna koji datiraju od 7. veka, kao što su  tapiserije, srebro, keramika i pokućstvo iz XIV i XVII. Veka, kraljevski kostimi. Takođe dd 2003. Godine Muzej primenjene umetnosti je deo Nacionalnog muzeja umetnosti, arhitekture i dizajna.

Tjuvholmen

Najekskluzivniji deo prestonice u kojoj se nalaze   najskuplji stanovi koji imaju pogled na Oslo fjord i privatna pristaništa za plovne objekte vlasnika stanova. Ovde se nalazi i mala plaža na kojoj možete slobodno i na miru uživati.

Oslo je grad bogate kulture i nasleđa, sjajna destinacija za vrhunsko uživanje i odmor.

 

Destinacije za putovanja u Evropi

 

Evropski gradovi  privlače turiste svojim prostranstvom, turističkim atrakcijama i kulturno istorijskim znamenitostima. Kada prođu letnje vrućine, stigne jesen  iskoristite prijatne dane i obiđite neke od Evropskih gradova. Uživajte u lepotama veličanstvenih gradova Evrope, uživajte u njihovoj raskoši, arithektonskom i istorijsko- kulturnom nasleđu.Njihov šarm osvojiće Vas na prvi pogled.

Rim

Grad ispunjen duhom istorije, kulturno-istorijski centar Italije i Evrope, grad čija će Vas lepota oduševit. Posetite Colosseum mesto na kome su se odigravale borbe gladijatora, čuveni španski trg, obiđite arheološka nalazišta i muzeje, prošetajte ulicama koje su inspirisale čuvenog Felinija. Potražite sreću bacanjem novčića u poznatu Fontanu di Trevi. Rim je grad istorijskog i umetničkog blaga  u koji ćete uvek poželeti da odete. Ne propustite da obiđete Vatikanski muzej  i pogledate kolekcije slika, skulpture, statue i nezaobilaznu Sikstinsku Kapelu. Ovo su samo neki od razloga da posetite Rim.

Berlin

Glavni grad Nemačke, koga su pratila mnoga kulturna i istorijska dešavanja. Posetite Berlinski zid  simbol grada i izgubljene istorije, muzeje u kojima ćete  videti kolekcije klasične i moderne umetnosti. Berlin je grad umetnosti, umetnika i muzeja u kome se živi opuštrenim životnim stilom. Opuštenost se može osetiti na svakom koraku u gradu. Moćan evropski grad, predstavlja  dinamičan spoj klasičnog i ultra modernog kosmopolitskog duha. Uživajte u najzelenijoj metropoli Nemačke u prostranim parkovima,dobrim restoranima i barovima, brojnim klubovima i diskotekama. Svojom bogatom turističkom ponudom zadovoljiće i najzahtevnije turiste.

Azurna obala

Jedna od najlepših obala Mediterana na kojoj su načičkana brojna mondenska letovališta. Sen Trope, Monako, Nica, Kan su  poznata mesta, na kojima odseda  svetski džet set. Krajem 19 veka Azurna obala je bila mesto na kome su odsedali  engleski i ruski plemići i uživali u blagodetima blage klime. Nekadašnja  ribarska naselja postala su mondenski centri koji u velikom broju privlače poznate svetske javne ličnosti

 Nica glavni grad azurne obale  jedna je od najpoznatijih i najposećenijih svetskih turističkih destinacija.

Monako  sa Monte Karlom najluksuznijim  i najpoznatijim kvartom  stecište je svetskog džet seta.

Kan  mondenski centar Azurne obale, čuven  po prestižnom Filmskom festivalu,od nekadašnjeg ribarskog naselja izrastao je u luksuzni turistički centar. Duge peščane plaže, luksuzni hoteli, restorani i šoping centri, su sinonim za luksuz i elegenciju. Ukoliko ste u Kanu obavezno posetite znamenitu Palatu filma koja se nalazi  ulici Kroazeta, Srpsku ulicu, Suket – najstariji deo grada.

Tu je i nazaobilazni Sen Trope najluksuzniji centar ne samo Azurne obale, već i čitavog Mediterana. Oduševićete se starim gradom i marinom sa jahtama najbogatijih ljudi sveta.

Lisabon

Glavni grad Portugalije, neobične arhitekture,  bogat  istorijskim i kulturnim znamenitostima, prijatne klime i gostoljubivih ljudi , svake godine poseti veliki broj turista. Jedan je od najautentičnijih i najlepših evropskih gradova. Najveća atrakcija grada je ulica Alfame .Prošetajte ovom ulicom koja se nalazi u  najstarijem delu Lisabona. U živopisnom kraju Bairro Alto u tradicionalnim kafanama na najbolji način doživećete fado. Lisabon najzapadnija prestonica Evrope, sa svojim  zanimljivim znamenitostima, bogatom gastronomijom, prijatnom klimom i poznatom portugalskom  gostoljubivošću  ostaviće Vas bez daha.

Dvorci Bavarske

Upoznajte dvorce i zamkove Bavarske izgrađene  tokom prethodnih hiljadu godina  čiji su žitelji bili najpoznatije ličnosti nemačke istorije i koji su  bili sedišta najvažnijih istorijskih dogadjaja. Dvorce Linderhof, Nojšvanštajn i Herenkimze podigao je kralj Ludvig II.  “Romantična ulica” u kojoj se nalaze najpoznatiji dvorci Bavarske  nastala je 1950 i  najveća je turistička atrakcija Nemačke.

Osim dvoraca ova tura podrazumeva , obilazak  Minhena i  Salcburga,  evropskih gradova u kojima ćete uživati u autentičnom bavarskom ambijentu i odličnom pivu.

Minhen centar svetskih sajamskih priredbi, grad poznat po pivnicama i  Oktobarfestu, kulturni i boemski centar, grad prepun istorijskih spomenika.

Salcburg –rodni grad Volfganga Amadeusa Mocarta, jedinstvene renesansno-barokne arhitekture, ostaviće Vas bez daha već na prvi pogled.

Beč

Metropola u srcu Evrope, prestonica Austrije, oduševiće Vas  sa turističkim atrakcijama Operom, kraljevskim dvorom Hofburg, Parlamentom, Burgteataomr, Dunavskiim kanalom, Praterom, katedralom Sv.Stefana i  ispuniti očekivanja i najzahtevnijih turista. Uživaćete u čuvenim poslastičarnicama, kafanama i pivnicama. Svaki trenutak proveden u Beču biće vam ispunjen.

Firenca

Bogato kulturno-istorijsko nasleđe, jedinstvena arhitektura u Evropi, je ono na šta je Firenca ponosna i šta ima da ponudi turistima. Svaki delić  grada odiše istorijom. Dante, Makeveli, Mikelanđelo i Mediči, rođeni su u Firenci. Stari deo Firence prepun je palata, spomenika i znamenitosti pa je šetnja gradom jedinstven doživljaj.  Obavezno obiđite katedralu “Duomo”, pravo renesansno remek-delo, poznato po svojoj veličanstvenoj kupoli. Jedan  je od najatraktivnijih gradova Italije. Firenca je stecište  umetnika iz celog sveta kojima grad sa svojom istorijom služi kao inspiracija.

Atina

Jedan od najstarijih gradova na svetu, u antička vremena moćni grad-država, danas najveći i glavni grad Grčke. Najposećeniji lokalitet  je Akropolj najlepši primerak klasične grčke umetnosti i arhitekture. Atina  je evropski grad u kom se prepliću istorija i savremeni životni tokovi. Uživajte  u  tradicionalnom gostoprimstvu domaćina, zabavite  se u lokalnoj taverni ili restoranu, uz čuvena  grčka vina i mediteransku kuhinju.

Prag

Vekovima Prag je bio veliki kulturno trgovinski centar i prestonica srednje Evrope. Još od srednjeg veka smatra se jednim od najlepših gradova u Evropi. Danas  je Prag evropska metropola, koja pruža mogućnosti za kvalitetan provod, zahvaljujući  tržnim centrima, pivnicama i restoranima u kojima će vas poslužiti čuvenim češkim pivom. Ne propustite da posetite veliki broj znamenitosti u gradu. Provedite 5 nezaboravnih dana u Pragu, sa posetom Bratislavi, Drezdenu i Karlovim Varima.

Amsterdam

Ovaj šarmantan grad, prestonica Holandije, jedna od najvažnijih evropskih luka, decenijama privlači turiste iz celog sveta. Ono što ga karakteriše su  impresivni muzeji, moderna umetnost, arhitektura i pre svega noćni život. Iako uživa imidž razuzdanog i nemoralnog grada, kada budete u njemu, uverićete se da je to najtolerantni grad na svetu, besprekorne organizacije i gostoprimstva.

Istanbul

Jedini grad na svetu koji je podignut na dva kontinenta, nekadašnja prestonica tri velika Carstva danas je najveći grad u Turskoj. Ova evropska metropola  danas  je mesto  u kome ćete se lepo i nezaboravno provesti, videti  najlepše džamije Islama, najvrednije crkve, predivne palate, najveći svetski bazar, rimski vijadukt i turska kupatila.

Barselona

Nesumnjivo jedan od najlepših i najromantičnijih gradova u Evropi,  izuzetne lepote i autentičnosti, prepoznatljive arhitekture Antonia Gaudija, osvojiće Vas na prvu. Brojni kafići, prodavnice, pijace smešteni  izmedju starih gotskih gradjevina svedoče o bogatstvu i moći Katalonije. Posetite muzeje  i upoznajte dela slikara Huana Mira, Salvadora Dalija, Pabla Pikasa.

Budimpešta

Glavni grad Madjarske, osim divnih kulturno-istorijskih zdanja sa obe strane Dunava, Nacionalne galerije, Kraljevskog dvora  sagradjenog u 13. Veku, katedrale Sv. Matije, predivnih mostova koje možete obići turistima nudi i uživanje u  ciganskoj muzici, ljutoj hrani, čardašu i zlatnom vinu tokajac.

Venecija

Smeštena na severnoj obali jadranskog mora, Venecija spada u  najlepše kulturno-istorijske celine na samo jadranske obale već i Mediterana.

Obavezno posetite trg Sv. Marka na kome se nalazi veličanstvena  Duždeva palata i crkva Sv. Marka, prošetajte uskim trgovačkim ulicama koje su ispresecane kanalima, posetite muzeje i provozajte se gondolom po kanalu Grande.

Veneciju godišnje posete milioni turista. Svake godine u Veneciji se održava čuveni karneval u Veneciji  i  poznati Venecijanski filmski festival.

Toskana

Magična Toskana sa njenom istorijom i pejzažma, prosto oduzima dah. Ova regija poznata je po zaštićenim predelima, velikom broju umetnika svetskog glasa i po brojnim starim gradovima koji su dan danas očuvani. Toskanu mnogi smatraju najlepšom regijom  na Apeninskm  poluostrvu.

Firenca  je glavni grad ove regije i  jedan od najposećenih turističkih gradova na svetu.

Sijena jedan od važnijih gradova Toskane sa svojim starim delom grada  predstavlja pravu znamenitost.

Sicilija

Najveće ostrvo  Sredozemnog mora, prepoznatljivo po  jedinstvenoj kulturi, arhitekturi ,kulinarskim specijalitetima, po rajskim plažama, sunčanom vremenu tokom čitave godine, živoj atmosferi na ulicama gradova. Obevezno prošetajte ulicama Palerma poklonite se Arhimedovim moštima u Sirakuzi, posetite sicilijanske restorane koji su autentični i uživajte u tipičnim specijalitetima poput paste sa sardinama.

Milano

Provedite  nezaboravna četiri dana u Milanu  prestonici Lombardije, najbogatijem  i najrazvijenijem gradu Italije. Obiđite veličanstvene kulturno istorijske spomenike, najčuveniju operu na svetu poznatu pod imenom „della Scala“,otiđite do čuvenog centralnog trga  Duomo. Uživajte u  najvećem modnom centru u Evropi,  pazarite u  brojnim radnjama najpoznatijih svetskih dizajnera. Odmorite se u  živopisnim resotranima smeštenim na prelepim trgovima.

 

 

Župa zauzima značajno mesto u tradiciji srpskog vinarstva

Župa Aleksandrovac vinarije

Na  jugu Srbije , okružena planinama Kopaonik, Željin, Goč  i Jastrebac nalazi se Župa, vinogorje sa nepreglednim poljima vinograda. Zahvaljijući  umereno kontinentalnoj klimi koju odlikuje  blaga zma , temperatura koja retko pada ispod -10 stepeni Celzijusa, zemljište ovog regiona pogodno je za uzgajanje  vinove loze, pa  stoga ne čudi da se stanovnici ovog kraja vekovima bave vinogradarstvom. U Župi se na tragu vina živi više od tri hiljade godina.

Prvi pisani podatak o vinogradima Župe datira iz XII veka. Početkom dvadesetog veka, gajenje grožđa I proizvodnja vina su bili glavni izvor prihoda za mnogobrojne porodice u Župi.  Razvoj vinarstva zaustavljen je tokom ratova koji su se dešavali  u XX veku. Nekadašnju slavu Župskog vinogorja vratila je početkom 21 veka grupa vinskih pionira zahvaljujući svojim  predanim  radom u vinogradima i podrumima. Nagrade koje su župske vinarije osvojile na brojnim  svetskim takmičenjima dokaz su da uloženi  trud nije bio uzaludan.

Vinska  regija Župa zauzima  značajno mesto u tradiciji srpskog vinarstva. Vino iz ove regije pili su keltski ratnici, rimski legionari, vizantijski stratezi, srpske vojvode i carevi, kao i turskih vladari.

Župa predstavlja  pravu malu vinsku oazu u kojoj su sačuvane autentične srpske sorte grožđa Prokupac i Tamjanika. U Župi kažu da je Prokupac kralj župskih vinograda, a Tamnjanika njegova kraljica. Sorta Prokupac postoji već nekoliko hiljada godina, dok  sorta Tamjanika vodi poreklo iz Francuske  ali je prisutna u  Srbiji više od pet vekova. Stručnjaci za vino tvrde da je dоšlo vrеmе da se vino proizvodi  od mаnjе pоznаtih vrsta groždja, ili skоrо zаbоrаvlјеnih sоrti kоје su uglаvnоm lokalnog pоrеklа i kоје sе spоrаdičnо gаје. Upravo takva domaća autothona sorta su Prokupac i Tamnjanika koje se gaje u ovoj oblasti.

Sorta Prоkupаc u Župi se gajila još za vreme Cara Lazara, da bi je posle drugog svetskog rata potisnule neke druge sorte grožđa. Zadnjih godina  stаrа аutоhtоnа sоrtа kоја је nekada u  srpskom vinarstvu imаlа mnоgо vеći znаčај nеgо dаnаs, počela je da  zаuzima оdgоvаrајućе mеstо na vinskoj mapi Srbiје.

Vinа proizvedena  od ove sorte su zagasite rubin boje, pitkа, оsvеžаvајućа, složene arome zrelog crvenog voća.

Tamjanika, stara autothona pitoma vrsta grožđa karakteristična je po svom jedinstvenom ukusu i mirisu. Postoji bela i crna, tamjanika a u Župskom vinogorju gaji se isključivo bela. Vino dobijeno od ove sorte karakteristično je po  slamnasto-žutoj boji sa zelenim odsjajem, karakterističnog muskatnog ukusa i mirisa.Kada jednom probate tamjaniku postaće  vam omiljeno vino. Kažu da je Tamjanika  bila omiljeno vino i Josipa Broza Tita.

Vrhunska župska vina, stvorili su ljudi i jedinstvena priroda.

Male porodične vinarije u Župi, koje iza sebe imaju  dugogodišnju tradiciju proizvodnje vina, sve više se okreću autohtonim sortama grožđa poput  tamjanike, prokupca i skoro zaboravljenog rskavca. Kvalitet vina je uvek na prvom mestu, pa ne čudi  da se vina proizvdena u Župi Aleksandrovačkoj nalaze  na trpezama Švajcarskoj, Nemačkoj i Americi.

Župske vinarije koje proizvode odlična vina od autohtonih sorti Prokupac i Tamjanika su: Vinska kuća Minića , Vinarija Ivanović ,Vinarska kuća Spasić ,Podrum Kosta Botunjac, Vinarija Budir, Podrum Radenković,Podrum Braća Rajković.

Sa tradicijom i istorijatom vinarstva Župe možete se upoznati u Muzeju  vinarstva i vinogradarstva smeštenom  u Aleksandrovcu, u nekadašnjem vinskom podrumu koji je  sagrađen daleke1924. godine u provansalskom stilu. U Muzeju  se nalazi bogata zbirka koja prikazuje istoriju i vinsku tradiciju Župe.

 

Tajanstveno ostrvo Curacao

 

Božanstveno ostrvo Curacao, čini  niz od osam država koje jednim teritorijalnim delom pripadaju Karipskom moru. Malo je turista iz naše zemlje koji se mogu  pohvaliti  da su posetili ovo ostrvo, budući da je cena ovog egzotičnog putovanja veoma visoka.

Ostrvo Curacao smešteno je u južnom delu Karipskog mora, pripada grupi ABC ostrva koju čine Aruba, Boner i Curacao. Geografski  pripada Južnoj Americi. Jedinstveno ostrvo ujedno je i najveće ostrvo Holandskih Antila, pa ne čudi da je najveći broj evropskih turista koji dolaze na odmor uparavo iz  Holandije.

Ovo malo i izolovano ostrvo čini stanovništvo oko 50 različitih nacionalnosti iz celog sveta. Turisti se na ostrvu mogu sporazumeti na više od desetak jezika. Engleski jezik savršeno govori svaki stanovnik ovog ostrva.

Ostrvo ima  izuzetno bogato istorijsko nasleđe. Okruženo je kristalno čistim morem boje smaragda. Zadiviće vas  mešavina holandske arhitekture i prirode ostrva, obale oivičene stenovitim uvalama, strmim liticama i skrivenim zalivima, ušuškane plaže u malim uvalama sa najlepšim zalascima sunca. Ljubitelji sportova na vodi imaju mogućnost  da plivaju, jedre na dasci, skijaju na vodi, rone, idu u ribolov.

Najbolje vreme za posetu ovom čarobnom ostrvu je period od  decembra do aprila. U januaru i februaru na ostrvu je sezona karnevala i tada su najveće gužve.

Šta treba videti na ostrvu Curacao?

Glavni grad ostrva je Vilemstad, koga čine dva naspramna dela grada: Punda i Otrobanda, koji su   odvojeni zalivom Sveta Ana. Centar prestonice ostrva Curacao  ima čitav niz kolonijalne arhitekture, koja je pod uticajem holandskog stila. Zbog neobične arhitekture i prelepog ulaska u luku od 1997. godine gradski centar, je uvršten  na UNESCO-vu listu svetske baštine.

Punda

Istočna strana grada Vilmsted, najstariji deo grada i mesto prvog holandskog naselja, prepoznatljiva je po holandskoj kolonijalnoj arhitekturi.

Otrobanda

U Istorijski važnom delu glavnog grada ostrva Curacao,  nalaze se brojna arhitektonska dela.

Kristofel – nacionalni park

Udaljen od glavnog grada Vilemstada samo 45 minuta vožnje, nalazi se najveći park ostrva, na kome možete  videti retke vrste orhideja kako slobodno rastu i kaktuse iz familije bromelija. Najviši vrh Holandskih Antila je Sveti Kristofelbeg. Ovde ćete videti divlje koze,  jelene i mnoge vrste ptica  koje žive na ovom području. Obeležene staze za hajking, odvešće vas  do vrha Sv. Kristofelberga.

Pećine Hato

Oduševiće vas stalagmiti i stalaktiti, kao i podzemno jezero.Na zidovima pećine  vide  se petroglifi najranijih stanovnika ostrva.

Morski akvarijum

Na lokaciji Bapor Kibra nalazi se  jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija  ostrva na kojoj možete videti  preko  400 različitih vrsta riba i drugih morskih životinja, kao i  ajkule, koje možete hraniti  kroz posebne otvore. U senci palminih drveća, u blizini nalazi se prelepa plaža na kojoj možete u potpunosti doživeti Karibe.

Morski park

Duž istočnog dela ostrva, prostire se oblast na kojoj možete istražiti netaknuti koralni greben. Izlet brodom sa staklenim dnom odvešće vas na  uživanje u ovom podvodnom svetu.

Farma nojeva

Jedna od najvećih farmi nojeva van Afrike, sa preko  600 ptica.

Nacionalni park Shete Boka

Pored nacionalnog parka Kristofel, na površini od 200 hektara smešten je Nacionalni park Shete Boka, osnovan 1994. godine. U desetinama uvala koje se nalaze u ovom parku, čak tri  vrste kornjača polažu jaja.

Tvrđava Amsterdam

Prvobitno  sagrađena  da štiti gradsku luku, tvrđava Amsterdam je danas sedište vlade Holandskih Antila.

Kura Hulanda

U centru glavnog grada ostrva Vilmsted nalazi se  luksuzno odmaralište, u kome se nalazi  80 veličanstveno obnovljenih kolonijalnih kuća sa 80 hotelskih soba, čiji deo čini i Muzej Kura Hulanda. U ovom neobičnom muzeju, videćete rekonstruisan brid u prirodnoj veličini  kojim su se davno prevozili robovi, kao i  razni predmeti, od fosila i afričkih lutki do bubnjeva i maski.

Mali Kurasao

Malo nenaseljeno ostrvo smešteno je jugoistočno od obale ostrva Curacao. Stari svetionik, nekoliko koliba i male kuće na plaži je ono što možete ovde videti. Za ljubitelje ronjenja ovo je idealno mesto, jer je ronjenje ovde fenomenalno.

Muzej Kurasao

Najstariji muzej Holandskih Antila, u kome ćete upoznati  ranu istoriju, kao i geološke podatke i informacije o prvim  stanovnicima ostrva.

Plutajuća tržnica

Na desetine brodića natovarenih tropskim voćem svako jutro dolazi na obale Vilmsteda iz Venecuele. Na plutajućoj zržnici možete pazariti  mango, papaju, egzotično povrće, svežu  ribu i začine.

Most kraljice Eme

Preko zaliva Santa  Ana ovaj most izgrađen 1888. godine, spaja dve strane glavnog grada ostrva Pundu i Otroband.

Most kraljice Julijane

Najviši most Karibanalazi se oko 55 metara iznad vode, spaja Pundu i Otrobandu. Sa mosta se  pruža fantastičan pogled na grad.

Sinagoga Mikvé Israel-Emanuel

Jedna od najvažnijih znamenitosti na ostrvu je Sinagoga Mikvé Israel-Emanuel, osnovana od strane jevrejske zajednice 1732. godine.  Najstariji Hram, privlači brojne posetioce ostrva svake godine. Jevrejski muzej kulture, prikazuje antikvitete, među kojima se nalaze instrumenti za obrezivanje, i  razni predmeti iz celog sveta od kojih se  neki koriste u sinagogi, čineći je na taj način “živim” muzejom. Muzej se nalazi odmah iza Sinagoge.

Curacao  nakada  najbolje čuvana tajna Karipskog mora, postao je top destinacija  za egzotična putovanja.

 

Maroko zemlja hiljadu kontrasta

 

U  severozapadnoj  Africi na obali Atlantskog okeana i Sredozemnog mora smeštena je kraljevina Maroko,  zemlja nepreglednih pustinjskih prostranstava, peščanih dina, zelenih oaza, planinskih snežnih vrhova, starih kraljevskih gradova, raskošnih palata, bazara. Ova egzotična zemlja u kojoj  su isprepletana tradicionalna arapska i moderna kultura, obiluje brojnim prirodnim kontrastima. Maroko je poznat  po brojnim plažama i primorskim oblastima, Atlas planinama, marokanskom čaju od mente i odličnoj hrani. Svake godine privuče brojne turiste iz celog sveta, koji dođu u Maroko kako bi osetili dašak njegove istorije i tradicije.

Maroko je dugi niz godina bio pod  francuskom vlašću. Kraljevski gradovi, Fes,  Meknes, Marakeš i Rabat  i danas u svojim zidinama čuvaju tajne drevnih kraljevstava, i još uvek su svedoci istorije koja se u njima odvijala. Oni predstavljaju najvrednije bogatstvo Maroka.

Marakeš,  biser juga

Jedan od četiri kraljevska grada Marakeš osnovan  u XI. veku, nalazi se u podnožju planine Atlas.Grad jedinstvene arhitekture, prepun palmi i vrtova ruža, godišnje poseti preko 2 milona turista.

Kao i mnogi gradovi u Maroku i Marakeš ima stari deo grada opasan gradskim zidinama, medinu i noviji deo. Marakeš zovu crvenim gradom jer su sve građevine crvene boje.

Najživahniji i najupečatljiviji deo grada je trg Djemaa el Fna  smešten u centru starog dela grada, mesto koje se u jutarnjim satima pretvara u pijacu na kojoj je na  tezgama izložena najrazličitija roba. Noć je ubedljivo najbolje vreme za posetu trgu, kada se pretvara u ogromnu muzičku scenu  na kojoj grupe sviraju neku vrstu afričke muzike. Na jednom kraju trga smešteni su kafići i restorani, u kojima možete popiti čaj ili kafu, ili probati specijalitete.

Uskim uličicama koje vode sa trga možete krenuti u istraživanje Medine, koja je na listi UNESCO  svetske baštine od  1985. godine.  Medina je  okružena 16 kilometara dugim crvenkastim zidinama kroz koje vode brojna gradska vrata.U unutrašnjosti zidina  smeštene su brojne islamske  građevine, od kojih je najpoznatija  džamija Koutoubia  izgrađena 1162. godine, sa 77 metara visokim minaretom. Turistima nije dozvoljen ulaz u džamiju. Čar i lepota Medine nalaze se u lavirintu  uskih uličica koje su prepune ljudi, zaprega sa magarcima, kao i prodavača koji nude sve i svašta.

Još jedna turistička atrakcija koju treba posetiti je Palača El Bahia, koja se nalazi u blizini trga  Djemaa el Fna. Izgradnja ove prekrasne palate završena je u 19. veku. U sklopu palate nalazi se više građevina, paviljona i vrtova.  Možete videti raskošne mermerne podove, oslikane zidove, i upoznati život  marokanskih plemići u 19. veku.

Jedan od najlepših kutaka Marakeša je svakako botanička bašta ’’Jardins Majorelle’’.

Gueliz, moderna četvrt Marakeša, udaljena je samo  tri kilometra od Medine. Ovde ćete videti potpuno drugačiji grad sa  luksuznim restoranima, sređenim hotelima, čistim kafeima, prodavnicama sa brendiranom robom, bankama, poslovnim zgradama.

Fes

Fes i njegova Medina su poslednjih godina sve poznatija turistička destinacija, koja naročito privlači turiste  koji žele da upoznaju tradicionalan život kakav se ovde nepromenjen vodi već vekovima.

Fes  je podeljen na tri dela. Stari deo grada – Fes el Bali,  novi Fes- Fes-Jdid, i najnoviji deo Fesa- Ville Nouvelle.

Fes el Bali je  glavna turistička atrakcija Fesa, koja se nalazi na listi UNESCO svetske baštine. Gotovo u potpunosti očuvan srednjovjekovni grad čini velika medina u Fesu, koja se  smatra najbolje očuvanim istorijski gradom u celom arapsko muslimanskom svetu! Medina će vas očarati arhitekturom.Ovde ćete bez problema lutajući lavirintom ilica  upoznati  životni stil, veštine i kulturu koja se uspešno odupire modernizaciji.

U Fesu se nalazi Univerzitet Al-Karaouine, osnovan 859. godine nove ere. Ovo je najstariji univerzitet na svetu, koji radi u kontinuitetu.

Još jedan zanimljiv detalj vezan za ovaj grad. Fes je najveće je  naseljeno područje u kome se ne voze automobili.Kao prevozno sredstvo koriste se  magarci, kočije i motori.

Rabat

Glavni grad Maroka Rabat, predstavlja najupečatljiviji spoj daleke istorije i moderne sadašnjosti. Grad je simbioza tradicije i kulture i modernog načina života.

Smešten je na ušću reke Bou Regreg u Atlanski okean,  treći  je po veličini grad u Maroku, i ujedno politički, ekonomski i turistički centar ove države na  severu Afrike.

Turističke atrakcije glavnog grada su :

-Bab Oudaia jedan od najupečatljivijih prizora u Rabatu i svakako jedan od najlepših mavarskih spomenika.

-Kasbah  četvrt   u kojoj možete videti videti Kasbah džamiju, najstariju džamiju u gradu izgrađenu oko 1050. godine.

-Kraljevska palata, zaštićena zidinama, praktično  je grad za sebe.

-Džamija Hassan, najpoznatije obeležje Rabata.

– Mauzolej Mohammeda V, je velelepna građevina bele boje  podignuta od strane Hasana Drugog u  čast svog oca, Mohammeda V, prvog marokanskog kralja posle dobijanja nezavisnosti .

–  Arheološki muzej u kome su izloženi predmet  iz rimske ere, kao i iz perioda Berbera, koji su svedoci  bogate prošlosti severne Afrike.

Plaže u Rabatu će uživati  istražujući davnu prošlost prestonice Maroka.

Meknes

Najmlađi kraljevski grad, poznat i po nadimku „marokanski Versaj“, Meknes je postao kraljevski grad početkom vladavine sadašnje dinastije.

Kazablanka

Putovanje u Maroko  svakako iskoristite da posetite i čuveni i nezaboravan grad Kasablanka, grad starih građevina i novih arhitektonskih bisera, prelepih plaža i neodoljivih pijaca.

Danas  Kazablanka nije ni nalik  Kazablanci koja je prikazana u čuvenom filmu. Nekadašnje romantično mesto  ranih godina XX veka, danas  je zamenjeno modernim sadržajima. Najveći grad  u Maroku je industrijski i ekonomski centar države. Centrom grada dominira francuska arhitektura. Spoj evropskog i afričkog senzibiliteta vidljiv je na svakom koraku. Centralna ulica, Bulevar Muhameda IV, pretvoren je u pešačku zonu.

I Kazablanka kao i većina gradova u Maroku  ima svoj zidovima opasani stari grad sa krivudavim uličicama.

Najpoznatija znamenitost Kazablanke  koju treba svakako videti je Džamija Hasana II, jedna od najvećih i najlepših na svetu, koja izgleda potpuno nestvarno.  Ogromno mermerno zdanje, ukrašeno  izbledelim kamenom i ornamentima raznih boja i geometrijskih oblika, sa neobičnim krovom i osvetljenim minaretom, je impresivno  arhitektonsko i umetničko delo. Za razliku od ostalih džamija u Maroku, u ovu je turistima ulaz dozvoljen.

Na samo desetak minuta vožnje od centra nalazi se Medina Habus, tržnica sa prodavcima koji će vas vući za rukav i ubeđivati da je upravo njihova roba najbolja. Ovde možete kupiti  gotovo sve, pa čak i  ručno rađenu “Aladinovu lampu” koja će sigurno biti drag suvenir sa putovanja po Maroku.

Kazablanka  je savršena  kombinacija tradicije sa savremenim načinom života, grad koji fascinira svojom bogatom kulturom, širokim avenijama i arhitekturom.

 

 

Ledeno Vino

 

Vino je  savršeno piće, prilagođeno i zdravim i bolesnim ljudima, ukoliko se pije u umerenim  količinama. Nesporno je da kada se vino pije umereno, pruža užitak koji ne može ni sa čim da se ni meri ni poredi.

Vino ne treba samo piti, već u njemu treba znati i uživati.  Svaka ispijena kapljica vina treba da bude uživanje. Da bi u potpunosti uživali u ovom božanskom piću, o njemu treba i što više znati.

Još od davnih vremena, vino je pratilac svih značajnih dešavanja. Sa vinom nazdravljate povodom rođenja, venčanja, uz vino tugujete, sklapate  poslove, u vinu tražite zaborav.

Ledena vina  poslednjih godina postala su pravi hit širom sveta.

Izrazito skupocena  ledena vina nastala su krajem  18. veka u  Nemačkoj regiji Frankonija. Vino je nastalo sasvim slučajno, nakon iznenadnog talasa hladnog vremena. Pre nego što je grožđe obrano, temperatura se spustila ispod nule ,što je dovelo do smrzavanja grožđa u vinogradu. Iako neprijatno iznenađeni vlasnici vinograda nisu odustali od berbe, već su  u zoru, iako je temperatura bila niska, obrali  i ispresovali smrznuti rod. Posle prerade, dobijena je veoma koncentrovana šira, a zatim isto takvo vino.

Neki stručnjaci smatraju da je prvo vrhunsko ledeno vino, po današnjim standardima, nastalo tek polovinom 20. veka.

Najčešće ledena vina se proizvode od belog, mada postoje i ona proizvedena  od crnog grožđa.

Sorte koje se koriste za proizvodnju  ledenih vina poprilično su različite.  U Nemačkoj je to rizling, dok se u Kanadi ledeno vino najčešće pravi od veoma popularane lokalne sorte Vidal. Takođe za  ledena vina mogu se koristiti i  bele sorte  šardone, italijanski rizling, traminac, šenin blan, gruner veltliner, pino gri i pinot blanc. Od crnih sorti koriste se pino noar i merlot, kaberne fran i kaberne sovinjon.

Minimalna temperatura neophodna za ledenu berbu kreće se oko 8 stepeni ispod nule. Što je temperatura niža, u širi će biti veća koncentracija šećera. Zato je optimalna temperatura  između – 10 i – 12 stepeni. Da bi ledena berba bila uspešna  potrebno je da temperature bude spuštena najmanje na  – 8 stepeni. Kako bi prerada grožđa mogla da se završi na niskoj temperaturi, potrebno je da temperatura ispod -8 ostane najmanje 6 sati.

Usled mraza  sva voda u grožđu se zaledi. U soku, koji liči na  ledene kristale, koncentrisan je šećer, kiseline i ekstrakt. Visok nivo šećera  u širi uslovljava izuzetno sporu fermentaciju koja traje nekoliko meseci.  Tako nastaju fantastično slatka vina različitih aroma.

U ledenim vinima može se pronaći široka lepeza aroma, poput  aroma kajsije, kore pomorandže, breskve, papaje, ananasa, smokve, meda, manga, i orašastog voća. U ledenim vinima proizvedenim od sorte crni pino ili kaberne fran,  najčešće dominiraju arome džema od jagoda i sličnog voća.

Ledeno vino spada u desertna vina. Najbolje ga je služiti kao desert, zato što  njegova delikatna aroma i jedinstvena struktura dolaze do izražaja. Ledeno vino ima manji procenat alkohola od uobičajenih desertnih vina.

Proces proizvodnje ledenih vina je veoma specifičan i osetljiv, stoga su doneta veoma rigorozna i jasna pravila, koja se moraju strogo poštovati.

Zbog manje količine šire i složenosti procesa, ledena vina su izuzetno skupa. Poznavaoci vina se slažu da je njegova visoka cena  opravdana.

 

 

Zašto je korisno piti vino

 

Mnogi  vino ne smatraju alkoholom već zdravim pićem, što su i pokazala najnovija istraživanja. Umereno konzumiranje vina doprinosi boljem zdravlju. Osim onog očitog efekta koje ima na nas, vino je i zdravo za celo telo, u čemu se slažu i lekari. Iz dana u dan otkriva se sve više razloga zbog kojih je korisno piti vino.

U zimskom periodu čaša ovog  božanskog pića, zagreva telo, podiže duh i pomaže u borbi protiv prehlade. Ni jedno slavlje ni praznovanje se ne može zamisliti bez čaše dobrog vina.

Spada u najpopularnija alkoholna pića. Osim što je ukusno piće , vino je i sastavni deo evropske i mediteranske kulture. Sa vinom ne treba preterivati. Vino ima pozitivan uticaj na organizam samo ukoliko se umereno konzumira, što podrazumeva  jednu čašu dnevno.

Crno vino ublažava stres i pomaže kod nesanice.Takođe vino  potpomaže pamćenju, što je i naučno dokazano. Tegobe koje najčešće dovode do srčanih oboljenja, kao što su nastajanje ugrušaka i upalni procesi krvnih sudova, možete preduprediti redovnim konzumiranjem vina. Pokazalo se da vino utiče na podizanje nivoa takozvanog dobrog holesterola koji ima ulogu da  spreči začepljenost arterija. Naučno je dokazano, da vino ubija i bakterije, kao i da povećava nivo dobrog  HDL – holesterola.

Istraživanje je takođe pokazalo da su osobe koje konzumiraju jednu čašu vina u toku dana vitkije od osoba koje vino konzumiraju u većim količinama  povremeno. Razlog tome je što alkohol iz vina podstiče telo na brže sagorevanje kalorija. No budite oprezni. Više od jedne čaše vina dnevno može doprineti višku kilograma.

Prema istraživanjima sprovedenim u Velikoj Britaniji, pokazalo se da konzumiranje jedne čaše vina, smanjuje rizik od dobijanja Helicobacter pylori koja je uzročnik gastritisa i drugih problema u probavnom sistemu. Umerene količine vina  poboljšavaju imuni sistem organizma.

Žene koje su dnevno konzumirale čašu vina imaju bolju masu kostiju od žena koje nisu pile vino. Poznato je da u umerenim količinama alkohol  podiže nivo estrogena koji usporava trošenje kostiju.

Vino je odlično i za žene koje su u menopauzi. Prema harvardskom istraživanju  čaša vina dnevno, može vas  zaštititi od dijabetesa tipa 2, dok su  kanadski istraživači došli do konstatacije da osobe koje povremeno konzumiraju vino imaju 13% manje šanse da obole od dijabetesa.

Molekuli polifenola koji se nalaze  u ovom božanskom piću  održavaju vitalnost tela i pomažu u procesu usporavanja starosti.

Vino pomaže da bolje i brže zaspite. Uzmite čašu vina pre spavanja  i videćete da će vam pomoći.

Prema tvrdnjama naučnika crveno vino može smanjiti  rizik od srčanih oboljenja, od moždanog udara, sprečiti karcinom  gušterače. Čaša crvenog vina dnevno smanjuje rizik od nastanka raka prostate kod muškaraca. Zbog svega navedenog preporučuje se  konzumiranje čaše crnog vina, obavezno posle ručka, nikada na prazan želudac.

Lekovita svojstva vina  poznata  su  još iz najstarijih vremena. Seme grožđa je poznato po visokom sadržaju antioksidanasa, koji štite srce i krvne sudove. Nova istraživanja pokazala su da antioksidansi iz vina mogu da blokiraju rast najsmrtonosnijeg oboljenja, karcinoma pluća.

Vino relaksira pa ne čudi da ga smatraju prijateljem srca i vedrog duha.

Mnogi smatraju da alkohol nije dobar za zdravlje, ali crveno vino je izuzetak.

 

 

Sve što treba da znate o izboru i služenju vina

 

vinski bonton

Vino, piće u kome uživaju brojni  ljubitelji širom sveta nije samo proizvod od grožđa,već predstavlja priču o suncu, zemlji, tradiciji, vinaru. U vinu treba uživati svim čulima, i što je najvažnije svom  dušom.

Vino  je neizostavni deo svakodnevnog života i kulture. Ispijanje vina je pravi ritual. Uz vino se najbolje opušta i provodi vreme sa dragim osobama Ispijanje vina je pravi doživljaj. Upravo zato sa vinom  treba postupati sa posebnom pažnjom, posvetiti mu se od prvog trenutak, počevši od odabira buteljke, preko usana, pa do zadnje kapljice. Da bi zaista uživali u ovom božanskom piću, bilo ono iskričavo žuto, zlatno, rumeno ili  boje purpura treba ponešto  znati  i o vinskom bontonu.

Osim što treba znati probati, treba znati i oceniti  ono što pijete. Dobro vino svakom kapi opisuje vinara koji se trudio da ga  učini najboljim.

Postoji nekoliko pravila da bi se od vina  dobilo najbolje što ono može da pruži.

Otvaranje i točenje crvenog  vina isto je kao belog, razlika je samo u temperaturi serviranja i čašama u kojima se servira.

Postoji stara izreka da se  čovek poznaje po odeći, a vino po čaši. Vrsta vina određuje oblik čaše.

Tamna vina  služe se u trbušastoj burgundskoj  čaši u kojoj se arome crvenih vina postepeno otpuštaju.

U tulipan čašama služe se slatka, desertna vina. Penušava vina i šampanjac služi se u  uskim i visokim čašama.

Čaše za vino treba da budu od stakla, najbolje su od kristala. Moraju biti providne  kako bi se vino videlo u svoj svoj boji i bistrini. Bitno je i da čaše budu ravne, tanke bez šara i gravura. Čaše od debelog stakla  mogu promeniti i  ukus i miris vina.

Da bi u vinu u potpunosti uživali pre ispijanja preporučljivo je najpre zavrteti čašu kako bi se što više oslobodilo mirisnih molekula.

Čašu za vino treba držati za dršku ili postolje, kako  toplota tela ne bi promenila temperaturu vina, a samim tim i njegov ukus.

Obavezno paziti na  temperaturu serviranja vina. Penušavo vino i šampanjac služi se  na 5-8 stepeni Celzijusa, belo vino od 12 – 18 stepeni , crveno vino od 15 – 19 stepeni, a desertno vino od 6 – 10 stepeni.

Iskusni somelijeri preporučuju da se crvena vina dekantiraju. Dekantiranje je postupak kojim se vino  ozračuje nakon što je bilo na tamnom, zatvoreno u boci. Na taj način vino se pokazuje  u svom najboljem svetlu. Ukoliko ima taloga on se dekantiranjem odvaja.

Lična karta svakog vina je njegova etiketa. Etiketu na buteljci obavezno dobro pogledajte jer se na njoj  nalaze podaci  o njegovom nazivu,  vrsti grožđa, stilu vina, godini berbe, godini proizvodnje,  sadržaju šećera i nazivu proizvođača.

Vinska kultura podrazumeva i slaganje vina sa  hranom. Poznato je da je vino piće koje se najbolje  dopunjuje i slaže sa hranom. Osim što pospešuje apetit, vino  podiže ukus hrane. Ukoliko služite više vrsta vina redosled je sledeći: belo, roze, crveno.Mlada vina se služe pre starijih a  jača pre slabijih.

Svаko piće je mаnje ili  više korisno, аli je vino piće nаd pićimа, ono je pre svih i iznаd svih.

 

 

Uz dobro vino ide i dobra hrana

Vino i hrana

Ljubitelji bozanskog pića  najčešće su i ljubitelji  dobre hrane. Hrana predstavlja potrebu čoveka, a vino služi za uživanje. Umetnost je spojiti to dvoje. Značajan element  vinske kulture  koja se razvijala još od davnina je slaganje hrane i vina.

Poznato je da se vino najbolje slaže sa hranom, stvarajući potpuni užitak. Dosta je osoba koje veoma vode računa šta jedu uz vina koja piju i kojima je vrhunski  gastronomski doživljaj  zapravo onaj koji samo vino i hrana zajedno stvaraju. Uparivanje vina i hrane je veoma važno, zato što vino upotpunjuje hranu i doprinosi užitku tokom samog čina obroka. Da bi užitak bio potpun, uz dobro vino  mora da se služi i dobra hrana. Pogrešan izbor neutrališe potencijal istinskog užitka u vinu ili hrani.

U italijanskoj  vinskoj kulturi, vino i postoji baš zato što postoji – hrana, iz prostog razloga što su vina u ovoj zemlji  uobičajeni deo svakog obroka, bio to ručak ili večera.

Dobro izabrano  vino ističe neočekivane gastronomske aspekte hrane, i obrnuto,  vino sija u novom svetlu kada ga uparite sa pravim jelom.

Ukoliko je hrana lagana i  izbor vina bi trebalo da bude lagano, a ako je jelo „teško“ i puno začina, onda se bira vino koje  ide uz takvu hranu.

Kombinacija hrane i vina uglavnom datira iz 19. Veka. Od tog vremena zna se da šampanjac  odlično ide uz ostrige, belo vino se slaže sa plodovima mora, a crno sa crvenim i mesom divljači.

Ova prvila su se do dana današnjeg mnogo puta menjala, prosto iz razloga  što su danas na tržištu dostupna  raznovrsna vina, pa je izbor kombinacija vina i hrane mnogo veći i slobodniji.

Ono što je veoma važno i bitno prilikom uparivanje hrane i vina je da jačina vina treba da odgovara jačini hrane, vino nikada ne treba da bude  jače od hrane da potre ukus hrane, niti hrana da bude toliko jača od vina da ne znate da ste pili vino. Za jača mesa i jače sireve  preporučuje se crno vino. Hrana i vino treba da se  međusobno dopunjuju, kako bi podsticali ukus jedno drugom. Vino i hrana se kombinuju, upravo iz razloga kako bi se  izbegao moguć nesklad između njih. Ukus  vrhunskog i izuzetnog vina mnogo se bolje osteti kada  ga ne prati sofisticirano jelo.

Opšte pravilo  kod uparivanja hrane i vina svodi  se na to da, po mogućnosti, treba usaglasiti snagu vina i snagu hrane, kako bi tako usaglašeni dali jednu sinergiju  i jedno opšte uživanje.

Vino budi apetit, podiže ukus hrane i  daje doprinos dobrom raspoloženju.

Morate znati da  se belo vino uvek služi pre crnog i da se tokom jela, obično piju suva vina

Kao aperitiv najbolje  je služiti penušava vina kao što su: suva penušava vina, šampanjac, poluslatka penušava vina, belo suvo vino ili slatka  vina – šeri, porto, bermet ili prošek.

Uz sveža mesa kao što je piletina, ćuretina, svinjetina, jagnjetina i riba, služe se bela vina, dok uz tamna mesa poput junetine, govedine, ovčetine, pačetine, dvljači, najbolje idu crna vina, izrazito puna i jaka, stara vina.

Uz svež i mek, beli sir ide belo, a uz  polutvrdi i tvrdi sir crno vino.

Deserti  se služe sa slatkim, likerskiim i penušavim vinima.

Uz voće najbolje idu:  belo slatko, penušavo i likersko roze, a može se služiti i  slatki bermet.

Većina od vas možda nema istančan ukus koji može jasno da definiše aromu i ukus vuina. Ali nemojte da se obeshrabrite.Važno je da počnete, a vremenom ćete se izveštiti, polako početi da otkrivate nijanse, da bi na kraju pronašli idealnu kombinaciji hrane i vina za vaša čula.