Kafana Kod Mira Bogutovac

 

Srpska hrana

 

Na putu Kraljevo – Raška u selu  Bogutovac  nalazi se jedna od najstarijih kafana u ovom delu Srbije. Od svog postojanja kafana  je poznata po odličnoj  hrani i gostoprimstvu. Prvi vlasnik kafane trgovac iz Beograda Sima Matović, izgradio je daleke 1826g. Posao sa kafanom prenosio se u porodici sa kolena na koleno, sve do 1948g. kada je kafana nacionalizovana.  Od 1970g. kafanu preuzima  Miroslav Matović  nastavljajući  porodičnu tradiciju do dana današnjeg.

Kafana “kod Mira” nadaleko je čuvena  po specijalitetima domaće hrane spremljene po  autentičnim receptima , koji su prenošeni sa kolena na koleno  i  gostoprimstvu. Gosti kafane ne samo da su iz okoline već i iz cele Srbije. Nemojte se iznenaditi  ako u kafani vidite poznata lica iz javnog života. Ljubitelji dobre hrane  ciljano dolaze u ovu kafanu,  znajući da iz nje neće otići nezadovoljni.

Autentičan ambijent, zidovi okrečeni u belo, na zidovima i  u vitrinama predmeti stari stotinama godina,  karirani stolnjaci na stolovima, atmosfera prave drumske kafane. Možda vas kada prvi put uđete u nju prvi prizor neće oduševiti. Posle prvih pojedenih zalogaja najbolje hrane koju ste ikad jeli, shvatićete zašto je ovo prava srpska porodična kafana, kafana koja ima dušu.  Kada Vam na sto iznesu jela servirana na neobičan način, uživaćete  prvo očima , a kasnije i nepcima.

bogutovac kafana kod mira

Na jelovniku  nema šta nema. Kajmak, kravlji i kozji sir, sve vrste pršute, zaboravljene pihtije, ljute pečene papričice  sa belim lukom, urnebes salata. Sve ovo se odlično slaže sa tek ispečenim projicama i lepinjama.  Riblja i pileća čorba, sve vrsta mesa sa roštilja, pečenje jagnjeće i praseće i nekoliko vrsta ribe. Ukoliko ste ljubitelj rečnih rakova i to možete naručiti. Rakovi  se love u obližnjem potoku. Bilo šta da naručite od specijaliteta nećete pogrešiti.  Jednostavno sve što vam donesu od hrane je izuzetno i  neponovljivog  ukusa.

 

Poslastice su posebna priča. Lenin kolač specijalitet ove kafane  retko možete naći na meniju  kafana i restorana. Ovaj starinski kolač pravi se po starom porodičnom receptu. To su ustvari jabuke u šlafroku ali ovakve niste nikada jeli. Možete ih napraviti i sami, ali neće nikada biti ovakvog ukusa. Tajna je u receptu. Služe se sa orasima i domaćim džemom od šljiva.

Lenin kolač

Lenin Kolač – specijalitet  kafane “kod Mira”

Što se tiče  pića u ponudi su osim komercijalnih domaćih i stranih pića, sve vrste izuzetno kvalitetnih domaćih voćnih rakija od dunje, kajsije, maline, kruške, drenjine, jagode,loze. Ukoliko ste ljubitelj kuvanog vina i rakije i to imaju u ponudi. Velika je ponuda kvalitetnih vina , ali i svog ostalog pića.

Savet je da pre dolaska u kafanu, zbog čestih gužvi, pogotovo vikendom, mesto rezervišete unapred telefonom.

Osim ugostiteljskih usluga  gostima se nudi  u organizaciji menadžmenta kafane šetnja okolnim planinskim putevima, organizovani obilazak srpskih crkvi  manstira u oklolini, izleti,  rafting na Ibru i letenje paraglajdingom.

Matović

Bogutovac

Tel: +381 36 826 002

Mob: +381 69 37 58 565

Meil: matkekv@yahoo.com

www.kodmira.co.rs

 

Najbolja kafana u Srbiji

Kod Mira – Bogutovac

Ovo nije fancy restoran sa specijalitetima svetskim , ovo je mesto gde cete najbolje na svetu jesti srpska nacionalna jela . I ovde se dolazi zbog jela (ne smem da zaboravim prvoklasnu uslugu, ako ste ovde prvi put pitajte njih – Mira , Pedju ,Dejana , da vam preporuce sta da jedete i pijete – necete se pokajati).

Ono sto je mene fasciniralo je i cinjenica da je kafana prvi put otvorena kao mehana 1830 godine (Zgradu koja je i danas u vlasništvu porodice Matovic, poceo je da zida Sima Matovic trgovac iz Beograda 1826. U spisku mehana Požeške nahije iz 1830, navodi se da je on platio porez za pola godine 6 groša, na osnovu cega se zakljucuje da je mehana tada bila završena i da je pocela sa radom.).I od tada neprekidno do danas i nadam se jos dugo dugo.

Ovo nije nepoznato mesto , ovde svracaju (oni srecnici koji su culi za ovo mesto)kao americki i kanadski ambasador u Beogradu, i gomila ostalih poznatih licnosti pa nemojte da budete zateceni ako vidite neke od tih faca tamo.

Ovo je mali znak zahvalnosti Miru Pedji i ostalima koji su mene i moje prijatelje ugostili na nezaboravan nacin.Jednostavno imam potrebu da ovo moje iskustvo podelim sa vama koji budete citali ovaj tekst i jos bolje videli ove slike dole .

Adresa i ostali detalji o kafani Kod Mira na njihovom sajtu Kafana kod Mira .

064 386 49 44 – Ovo je telefon za rezervacije (pametna stvar da se ucini vikendom kada je prepuno).

Da li cu ja ikada moci da prodjem pored ove kafane a da ne svratim bar na meze – nikada. A vi svratite bar jednom pa mi pisite o vasem iskustvu dragan@dssound.com, rado cu ga okaciti na ovoj strani.

Matovica kafana u Bogutovcu -snimak iz 1935

Pa ovako je to bilo

Lep majski dan 2009 godine. Ja, moj drug Braco Stefanovic i nase gospodje Ljilja i Sanja krenusmo na Kopaonik na jednodnevni izlet. Moj drug mi je stalno pretio da ce me odvesti jednom u najbolju kafanu u Srbiji. I dok smo se vozili ka Kopaoniku ibarskom magistralom , svratio je u jedno malo mesto (kasnije sam zapamtio i to dobro ime mesta Bogutovac) u jednu kafanicu da popijemo po kaficu i doruckujemo. Za dorucak sir i kajmak sa projom i malo dzigerice na zaru.Nista neobicno za kafane u Srbiji , na puno mesta se ovo moze naci. I sve izgleda obicno dok ne pojedete prve zalogaje. A onda nisam mogao da ne izrazim svoje divljenje za kajmak i sir koji je uz domacu proju imao bozanstven ukus. U to stigose i girice (koje se love u obliznjem potoku) sa ribljom corbom u malom kotlicu. Probali smo i to i opet je sve bilo vanzemaljski dobro. I shvatio sam to je bila ta kafana o kojoj mi je pricao godinama a ja nikada nisam imao vremena da svratim.

Kafana kod Mira u selu Bogutovci.

Kada smo se isto vece vracali sa Kopaonika, nije morao da me nagovara da tu veceramo.Posle rakije od dunje, ovo nas je sacekalo za predjelo. Ovo su rakovi koji su iz obliznjeg potoka ako imate srece da su taj dan isli u lov na rakove.

Posle toga tri vrste sira (kozji koji je fenomenalan i nista losiji ostali

Uz domace tople lepinje stigla je i mala vesalica, od mesa koje vlasnik sam uzgaja.

Pjleskavica sa kajmakom, (obavezno probajte) punjene vesalice i mesano meso.

Salata od pecenih ljutih paprika, zajedno sa urnebes salatom nas je dokrajcila. Bili smo u iskusenju da jos nesto narucimo , ali ni sa ovim nismo mogli da se izborimo , pa je sve ostalo ostalo za drugi put.

Moj odmor se blizio kraju pa nisam dugo cekao da dodjem u ovaj hram dobre hrane. Dva dana kasnije sam moju familiju doveo na tradicionalno godisnje okupljanje (od sada naravno samo ovde).

Vozili smo se iz Cacka do Bogutovca 70km ,ali da je bilo i 700km da se vozi vredelo bi. Tada sam imao prilike da probam i ostale specijalitete i jednostavno nisam mogao da verujem da je sve sto su nam preporucili i doneli bilo neverovatno dobro.SVE bez izuzetka.

Tada smo kao desert (na njihovu preporuku -slusajte ih dobro cete proci) dobili nesto sto cesto sanjam verovali ili ne.

Jabuke u slafroku sa orasima i domacim pekmezom od slijiva koji oni prave. To je nesto sto ne smete da propustite ako vec dodjete ovde ,to je desert sa druge planete.(zao mi je nisam slikao a na njihovom sajtu odakle sam pokupio sve ove slike , nema ove slike )

Ali zato jos nekoliko slika sa njihovog sajta da vidite kako ova najbolja kafana u srbiji izgleda.

kafana kod mira

 Tekst napisao i uzivao u jelu – Dragan Stojanovic vlasnik DS Sound

Vinarija Braća Rajković

vina vinarije braća rajković

 

Prva asocijacija na Župu su vinogradi i vino. U selu Gornje Zleginje na obroncima Župe, vekovne prestonice vina, uzgaja se grožđe domaćih i stranih sorti. Za gajenje prokupca i tamjanike, najstarije autentične sorte grožđa u našoj zemlji  odlučila su se i braća Rajković, koja su ljubav prema vinogradu nasledili od svojih predaka.

Pisani podaci o tradiciji proizvodnje vina porodice Rajković su iz daleke 1834. godine, iako po porodičnom predanju ta tradicija traje duže. Deda braće Rajković,  1933 godine za vino napravljeno od rskavca dobio je pohvalnicu od kralja Aleksandra I Karadjordjevića. Danas se ovo vino  pravi od  grožđa iz starijih vinograda, a zatim odležava u barik buradima godinu i po dana. Po ocenama  stručnjaka vino od rskavca je najautentičnije vino  župskog vinogorja, jedno od najprepoznatljivijih i najreprezentativnijih vina koja se proizvode u našoj zemlji.

U podrumu vina Braće Rajković, kombinacijom tradicije, ljubavi i predanosti nastala su vina koja su nagrađena najvišim priznanjima  na svim domaćim vinskim sajmovima.

Otac braće Rajković šezdesetih godina prošlog veka nastavio je porodičnu tradiciju i podigao dva vinograda u kojima je zasadio sorte pino noar, italijanski rizling, beli sovinjon.

Danas  braća Rajković poseduju blizu 10 hektara vinograda, a u planu je zasad  još jedne manje parcele. U vinogradu preovlađuju autohtone sorte prokupac  ili rskavac, bela  i crna tamjanika, ali i strane sorte merlo, kaberne sovinjon, kaberne fran. Sve poslove i u vinogradu i u podrumu obavljaju sami, uz primenu savremene tehnologije, dok pred punjenje, se konsultuju i imaju stručnu pomoć tehnologa. Braća Rajković se trude da se njihova vina razlikuju od drugih , a da imaju dobru recepturu  potvrđuju mnogobrojna visoka  priznanja na sajmovima.

Favorit ove vinarije je vino Princ. Napravljeno je od sorte prokupac. Obeležavajući osam decenija od dobijanja kraljeve pohvalnice,  podrum braća Rajković proizveo je od iste sorte grožđa vino Premium 33. Ovo je jedno od najskupljih crnih vina u Srbiji. 2013 godine nagradjeno  je bronzanom medaljom na Londonskom Decanter World Wine Awards takmičenju.

Put do dobrog vina počinje  zasadom vinove loze. Iz tog razloga u podrumu braće Rajković posebnu pažnu poklanjaju  pripremi i obradi vinograda i proizvodnji najkvalitetnijeg vinskog grožđa. Konstantan rad u vinogradu i u podrumu, želja da se dođe do najboljeg , neizmerna ljubav prema kreaciji novih mirisa, ukusa i aroma dovela je do toga da iz podruma Rajković tržištu ponude  dva nova vina. Sofia cuvee i premium brend pod nazivom 33

Vino najbolje prija tamo gde je nastalo, stoga je vinarija Rajković  za ljubitelje vina i putnike namernike počela sa zvaničnom organizacijom vinskih tura u svom podrumu.  Posete vinariji  su moguće svakog dana uz prethodnu najavu  na broj telefona 064/29-09-741

Osim degustacije vina koja su u ponudi ove vinarije , obilaska vinograda uz prisustvo vlasnika vinarije, moguće je organizovanje druženja, tematskih večeri i slično u prijatnom ambijentu koji odiše ljubavlju i predanosti  vinu i vinarstvu. Za posetioce vinarije u neposrednoj blizini, na obali Ćelijskog jezera, postoji mogućnost prenoćišta. Degustaciona sala je kapaciteta 40 mesta.

 

Ponuda vina podruma Braća Rajković:

 Prince

Proizvedeno od srpske autohtone sorte groždja rskavac, poznatijeg kao prokupac. Tamno rubin crvene boje, naglašene i prijatne arome. Odležalo 18 meseci u barik buretu, kombinaciji srpskog i francuskog hrasta.

Vino je proizvedeno iz vinograda starog preko 80 godina i jedno je od najprepoznatljivijih vina  Srbije. Najautentičnije  vino Župskog vinogorja. Služi se uz pršut, crvena mesa, divljač, jako začinjena jela, jagnjeće pečenje, srpski roštilj i masne sireve. Služiti na sobnoj temperaturi.

Dina Barrique

Najromantičnije od svih vina, gotovo čulnih aroma, ponekad skoro slatkasto, snažno kao ljubav i duboko kao poezija. Izuzetne boje prezrelih višanja, sa mekim odsjajem i nijansama purpura. Na ukusu daje arome svežeg crvenog voća i začinskih tonova, a hrastovina dodaje dah vanile, čokolade i kokosa. Punog, nežnog i zaokruženog ukusa, sa uravnoteženim i svežim voćnim kiselinama, duge i prijatne završnice. Pinot Noir u svom najboljem izdanju.

Odlično se slaže sa dimljenim i suvim mesom, svim vrstama crvenih mesa, biftekom, telećim i jagnjećim pečenjem, divljači i pernatom divljači. Takođe ide i uz mesa sa roštilja, šumske pečurke, specijalitete nacionalne kuhinje.

Služiti na temperaturi od 18 do 20ºC, uz obavezno dekantiranje, ili otvoriti 30 do 60 minuta pre serviranja.

Opium

Vranac, prokupac i začinka definitivno čine srpsku trilogiju vinarstva. To su tri sorte od kojih svaka nosi svoj izražen karakter, ovde složene u jednoj vrhunskoj harmoničnoj kupaži. Čvrste i prijatne taninske strukture koja daje bogatstvo i oštrinu, ali i vino tananih, punih i zaokruženih nota. Sa dugom i jako blagom završnicom.

Odlično ide uz prasetinu, teletinu, paste , mesa sa roštilja, šumske pečurke, specijalitete nacionalne kuhinje, dinstanu  ćuretinu, špikovanom teletinom, pastama sa mesom i paradajzom, gulašima i starim sirevima.

Služiti   na temperaturi od 18 do 20ºC.

Sofia cuvee

Sofia cuvee je kupaža merlota, cabernet sauvignona i cabernet franc-a. Izrazito pitko, snažno, mekih i baršunastih tanina, sa nijansama crne čokolade i listova duvana, kupine i zrele borovnice. Odležavalo 12 meseci u barik buretu.

Odlično uz sve vrste mesa, grilovano i pečeno crveno meso. Idealno uz: pršutu, rižoto sa parmezanom, hladnu prasetinu, jagnjetinu, zrele sireve.

Služiti na sobnoj temperaturi.

33

Trenutno hit u Srbiji. Jedno od najskupljih crnih vina.

33 je premium brend vinarije. Radi se o probirnoj berbi. Vino izrazite snage, na ukusu potentno, suptilno, sa aromama ogrozda i divlje kupine, duvana, zrna kafe. Izrazito kompleksna aroma hrasta, začina i minerala.

Služiti ga uz mesa  sa roštilja, biftek, junetinu, crvene sosove i crnu čokoladu.

Služiti na sobnoj temperaturi. Preporučeno dekantiranje.

Sofia rose

Ovaj Rose od Pinot Noir-a, za razliku od mnogih drugih, odaje sve specifičnosti vinograda iz koga dolazi. Suv, voćan i prijatnih kiselina. Sa kompleksnim i prijatnim aromama višanja, nara, kupine, letnjih trava, kima i sveže jagode u završnici.

Daje sve ono što očekujete od dobrog Rose-a: komplementaran je sa najrazličitijom hranom.

Obavezno ga probajte uz piletinu sa roštilja i dobru salatu. Dobro ohlađen biće odličan za letnji party, bilo dnevni, bilo večernji

Služiti rashlađeno na 10 do 12°C.

Sofia tamjanika

Vino karakteriše miris egzotičnog voća, kajsije, dinje, meda i  zove,

Odlično se slaže uz različitu hranu; belo meso, ribu, morske plodove, deserte, sveže voće.

Služiti na temperaturi 9 – 11°C.

PODRUM BRAĆA RAJKOVIĆ

37235 Gornje Zleginje

Aleksandrovac, Župa

Tel: 037 764 453

E-mail: info@podrumbracarajkovic.com

Sajt: http://www.podrumbracarajkovic.com/

 

 

Vinarija Vinski Dvor

vinarija vinski dvor

Porodičnu firmu  Vinski Dvor osnovala je Fodor Šara. Daleke 1856 godine zasađeni  su prvi čokoti. Više decenija  na tradicionalan  način  su uzgajana grožđa i pravljena vina. Izgradnja objekata i modernizacija podruma počela je 2001 godine, da bi se 2002 započelo sa vinskim turizmom koji se iz godine u godinu usavršava. U vinskom turizmu su  bili prvi što ih čini jedinstvenim u Srbji.

Vinarija, vinski podrum, restoran i smeštajni objekat okružen velikim vinogradom čine Vinski dvor. Gospodin Laslo Hupert, vlasnik je  vinarije i hotela Vinski dvor u Hajdukovu, jedini u Srbiji je  vitez  vinskog reda “Arena Zabatkienzis”. Vinogradar i vinar Laslo Hupert je, uložio znatna sredstva  za podizanje vinograda, izgradnju i opremanje podruma i restorana. Tako je  Vinski dvor  tradiciju prilagodio zahvetvima savremenog tržišta. Vlasnik Vinskog dvora je među prvima u našoj zemlji  došao na ideju i objedinio proizvodnju grožđa i vina i stvorio uslove za razvoj vinskog turizma koji je godinama u Evropi veoma profitabilan biznis. Vinski dvor ljubiteljima vina u Srbiji je poznat kao začetnik vinskog turizma. Vinske ture su  postale hit u svetu turizma! Vino je  važan deo našeg života i kulture.

Vinski dvor poseduje kvalitetne plantažne vinograde na kojima uzgaja grožđe, dobre podrume, klasičan sa hrastovim buradma, i moderan u kome uz korišćenje savremene tehnologije  proizvodi visokokvalitetnih vina.

Chardonnay, ršai Oliver, Crni Burgundac, Merlot, Cabernet Souvignon, Italijanski Rizling, Souvignon blanc, Sivi Burgundac, Cersegi fuszereš, i Portogizer su vrste grožđa koje se proizvodi u Vinskom Dvoru.

U Vinskom dvoru se decenijama  uzgaja grožđe, a vino proizvodi na tradicionalan način. Početkom 21 veka vinarija je opremljena modernim mašinama, koje uz kvalitetne sorte grožđa garantuju  visokokvalitetna vina. Vina ove vinarije  imaju geografski zaštićeno poreklo i na takmičenjima su osvajala značajne nagrade. Sorte grožđa koje se gaje u vinogradu  od kojih su četiri autohtone, su garancija  kvaliteta vina. Vina sa ovih područja rezultat su velikog iskustva vinara,  prirodnog izbora sorti grožđa, prilagođenog klimi i peščanom terenu. Mnogobrojna domaća i međunarodna priznanja  i nagrade, ali i sve veći broj konzumenata svedoče da vinarija Vinski dvor proizvodi  kvalitetna vina.

Vinski dvor  proizvodi 10 vrsta uglavnom sortnih vina sa zaštićenim geografskom poreklom. Sa 8 ha površine  godišnje se proizvede oko 40.000 boca vina.  Vina se prodaju u vinariji na licu mesta, dok se deo plasira na tržište.

Po najstarijim zapisima koji su vezani za vinogradarstvo vinova loza se gaji preko 800 godina. Ova porodična firma zahvaljujući tradiciji, uz primenu najsavramenije tehnologije,  proizvodi veoma kvalitetna vina.

vinski dvor smeštaj

U sklopu vinarije  Vinski dvor  nalazi se  restoran i objekat sa veoma komfornim sobama koje su potpuno opremljene. 30 soba sa 65 ležajeva spremni su za ljubitelje vina koji žele da provedu u ovoj vinariji vikend, obiđu vinariju, degustiraju vina i uživaju u specijalitetima mađarske kuhinje. Osim soba koje su posebno dizajnirane i opremljene adsl priključkom, catv, klimom, kupatilom sa wc-om, u ponudi je i kongresna sala za seminare kapaciteta za 70 osoba.

Turisti koji posete Vinski dvor  mogu da probaju kompletnu paletu vina ove vinarije. Brend Vinskog dvora je vino  Don Oliver koje se proizvodi samo  ovde. U ponudi je i novo crveno vino Mediteran, zatim  klasično Sauignon Blanc i Rizling, Shardone,  Božole od Portugizera, Karmen od pet sorata, i ostala vina. Vinski dvor otvoren je za turiste tokom cele godine. Gostima se osim  vrhunskih vina, nudi i pun gastronomski užitak u jelima ovoga kraja.I tokom zime u Vinski dvor dolaze mnogobrojni turisti da provedu vikend i uživaju u bajkovitom ambijentu okruženom belinom snega iz kojeg se nazire vinova loza, dok oni, uz pucketanje vatre iz kamina, degustiraju vina.

Vina u ponudi vinarije Vinski Dvor

Chardonnay  

Belo  kvalitetno vino sa zašticenim geografskim poreklom, odlikuje se sa posebnim bukeo karakteristicnim za peskovite terene

Rizling italijanski

Kvalitetno belo vino sa zasticenim geografskim poreklom odlikuje ga posebni buke karakterističan za peskovite terene.

Don Oliver

Izuzetno aperitivno vino sa posebnim bukeom (ananas, dinja).

Carmen

Crveno vino zajednicki fermentirano od 5 sorti grozdja (Burgundac Crni,Merlo,Cabernet souvignon,Frankoka i Gime) Čuvano u hrastovim buradima.

Donna Sara

Belo stono vino sa ukusom i mirisom ruze od Souvignon blanc i zutog Muskata

Beli bermet

Aromatizovano desertno vino sa dodatkom 19 lekovitih trava.

Crni bermet

Aromatizovano desertno vino sa dodatkom 19 lekovitih trava.

Mediteran

Crveno, suvo vino od španske sorte Tempranello

Proizvodnja vina na ovom području ima veoma dugu tradiciju, a svoje najblistavije trenutke  imala je od kraja 19 veka do 80-ih godina 20 veka, kada  je vinogradarstvo zapalo u veliku krizu. Danas vinogradarstvo  doživljava ponovo  uspon. Oživele su  pojedine stare vinarije, a na  tradiciji nekadašnjih nikle  su nove, koje već imaju  važno mesto na vinskoj karti regiona, pa čak i Evrope. Proizvodnja vina je posao na duge staze, koji traži znanje, vreme i iskustvo. Sa ovom konstatacijom slažu se svi vinari.

24414 Hajdukovo- Palić

Tel:  +381(0)24 758 400

Mob +381(0)63 855 49 29

Sajt: http://www.vinskidvor.com/

E-mail: vinskidvor.od@open.telekom.rs

Vinarija Aleksić

 

vinarija Aleksić

Na području koje ima najviše sunčanih dana u godini , na samom jugu zemlje u Vranju, čuvenom vinogradarskom kraju nalazi se podrum vina Aleksić. Na samom ulazu u grad  na  izlazu sa auto puta smeštena je Vinarija Aleksić, tako da ako vas put nanese u ove krajeve vinariju ćete lako pronaći. 2009 godine započela je izgradnja vinarije. Danas se vinarija prostitre na površini od 1.000 kvardata, raspoređenih na tri nivoa.

Osnivač vinarije je Dragan Aleksić, a vinarijom rukovode njegove ćerke Maja, Dragana i Marija koje su nastavile vinarsku tradiciju  svoje majke koju je ona prenela iz  rodne Dalmacije . Tri sestre Aleksić profesionalno, polako i sigurno grade mesto na vinskoj mapi Srbije za svoju vinariju.  Za veoma kratko vreme  vina ove vinarije  našla su svoje mesto na vinskoj karti  mnogih prestižnih restorana  kako u  Beogradu tako i širom Srbije. Od nedavno je započela je prodaja vina i  izvan Srbije. Takođe ova vinarija je učesnik svih važnih takmičenja  i  vinskih događanja.

Sa ozbiljnih internacionalnih takmičenja već su počele da pristižu nagrade, koje su potvrda da je vinarija Aleksić na pravom putu. U vinariji se trude da kvalitet vina bude vrhunski a vina autentična.  Svoje vinograde nemaju, već grožđe uzimaju od kooperanata, ali imaju u planu  da  podignu svoje vinograde.

Vinarija poseduje  najsavremeniju opremu za preradu grožđa, kapaciteta od 300.000 litara sa prosečnom godišnjom proizvodnjom od 150.000l crvenog, belog i roze vina.  U ponudi su osam različitih etiketa, osam različitih stilova vina.  Vina za svačija čula i ukuse. Znati piti vino znači  umeti uživati u životu.

Osim proizvodnje vina vinarija Aleksić u ponudi ima i  obilazak vinarije uz degustaciju vina u barik ili degustacionoj sali. Turisti imaju priliku da obiđu proizvodnju  kao i da degustiraju vina uz pratnju stručnog lica.

Sala za degustaciju  je veoma atraktivna i uređena je  po aktuelnim dizajnerskim trendovima. Prima oko stotinu posetilaca.  Ukoliko želite kompletan gastronomski doživljaj uz degustaciju vina možete probati izvorna  domaća jela,od kojih je većina  spremljena u kući  Aleksića. Poseta vinariji i degustacija je moguća svakog dana. Za veće grupe potrebna je prethodna  najava.

Takođe vinarija organizuje  seminare, proslave firme do 80 osoba  kao i koktel večeri do 150 osoba.

Ponuda vina vinarije Aleksić:

Žuti cvet

Suvo belo vino

Sortni sastav: Tamjanika

Berba: 2013

Boja je svetložuta sa kristalnom bistrinom. Preporučena temperatura serviranja: 8-10 °C

Aperitivno vino. Ide uz hladna predjela na bazi salata,takođe se slaže sa plodovima mora, mladim sirevima, pršutom, kao i uz grilovanu ili prženu ribu. Vrlo dobro se slaže i sa desertima, tipa tulumba, lenje pite, orasnica.

Sevdah

Suvo belo vino

Sortni sastav: Smederevka & Sauvingon Blanc

Berba: 2012

Boja vina je svetlo žuta sa kristalnom bistrinom. Preporučena temperatura serviranja: 8-10 °C

Aperitivno vino. Ide uz hladna predjela na bazi salata,mlade sireve, belu grilovanu ili prženu ribu.

Rose

suvo roze vino

Sortni sastav: Pinot noir

Berba: 2013

Boja vina je nežna svetlo roze briljantnog sjaja. Preporučena temperatura serviranja: 8-10 °C

Aperitivno vino. Ide uz hladna predjela na bazi salata, mlade sireve, pršutu, meso sa roštilja, pečurke,  pice i  paste.

Arno

suvo belo vino

Sortni sastav: Sauvingon Blanc

Berba: 2012

Boja vina je svetlija slamnato-žuta sa zelenim odsjajem. Preporučena temperatura serviranja: 8-10 °C

Aperitivno vino. Ide uz hladna predjela na bazi salata od plodova mora, bruskete, kozji sir, belui plavu ribu.

Ovo vino je nagrađenog prestižnom nagradom Decanter u konkurenciji od preko 14 000 vina iz 52 zemlje.

Decanter World Wine Awards 2013 – bronzana medalja

The Balkans International Wine Competition 2013-srebrna medalja

vino vinarije aleksic bonaca

Bonaca

Stono polusuvo belo vino

Sortni sastav: Chardonnay

Berba: 2011

Vino je zlatnožute boje brilijantnog sjaja. Preporučena temperatura serviranja: 10-12 °C

Ide uz predjela na bazi pršute i sireva, paste na bazi kremastih soseva, azijsku kuhinju, bela mesa sa slatko-ljutim sosevima, deserte na bazi vanile, voća.

Nagrade:

The Balkans International Wine Competition 2013 – bronzana medalja

Barbara

Polusuvo roze vino

Sortni sastav: Muskat Hamburg & Cabernet Sauvignon

Berba: 2012

Vino je izražene, vrlo dopadljive losos roze boje. Preporučena temperatura serviranja: 8-10 °C

Aperitivno vino, ide uz  razne vrste blago ljutih mućkalica, azijsku kuhinue, roštilj, deserte na bazi jagoda, višanja i drugog crvenog voća.

Nagrade:

AWC Vienna 2013 – srebrna medalja

 Kardaš

suvo crveno vino

Sortni sastav: Cabernet Sauvingon

Berba: 2011

Sazrevanje: Srpski barik

Vino je izrazite rubin crvene boje. Preporučena temperatura serviranja: 16-18 °C

Ide uz crvena mesa, nacionalne specijalitete poput  jagnjetine i teletine ispod sača,medaljone sa prelivom od šampinjona i zrelih sireva.

Potencijal odležavanja u boci:

5-8 god.

Nagrade:

Decanter World Wine Awards 2013 – bronzana medalja

Nostalgija

stono suvo crveno vino

Sortni sastav: Cabernet Sauvignon & Merlot & Vranac

Berba: 2011

Vino je sjajne rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem. Preporučena temperatura serviranja: 16-18 °C

Ide uz jača crvena mesa, pečenje,  roštilj, masnije sireve

Potencijal odležavanja u boci:

do 3 god.

Vinarija Aleksić  postoji od 2005. godine,  jedna je od najmlađih vinarija u Srbiji, a već iza sebe ima pregršt nagrada za kvalitet svojih proizvoda.

 Vinarija “Aleksić” d.o.o.

Industrijski blok 9/1, 17500 Vranje

Tel: +381 17 446 244

Mob: +381 62 88 00 971

E-mail: vina@podrumaleksic.rs

Sajt: http://podrumaleksic.rs/

Rakije Minić Gornja Trepca

 

Minićeva kuća rakije

Na području Trepče familija Minić živi duže od dva i po veka, a proizvodnjom rakije se bavi od pamtiveka. Još osamdesetih godina dvadesetog veka Stanimir Minić Cane odlučio je da unapredi ovaj porodični posao, i počne da se ozbiljnije bavi pečenjem rakije . U tom poslu nasledio je oca i dedu. Osim rakije od šljive odlučio je da se bavi preradom drugog voća i pečenjem rakije od njega. Danas u njegovom domaćinstvu u Trepči sve je podređeno rakiji, pa se i porodična kuća zove „ Minićeva kuća rakije“. Njegovi poslednji izumi su rakija od banane i futoškog kupusa.

Voće od koga se prave rakije otkupljuje se, ali se strogo vodi računa o geografskom poreklu svakog kupljenog ploda. Svo otkupljeno voće je sa južnih padina Vujna Suvobora i Rudnika, a dren, oskoruša i kruška takiša sa Goča. Voće se otkupljuje od proizvođača čiji se voćnjaci nalaze na nadmorskoj visini većoj od 600 metara, gde nema zagađenja.

Voćne rakije se prave od zdravih jestivih plodova kojima je otklonjena koštica. Damske rakije od trešnje, kajsije, breskve, divlje jagode, idealne su za spravljanje koktela. Rakija od breskve proizvodi se na originalan način, do kojeg je Stanimir došao dugogodišnjim istrajnim bavljenjem ovim poslom.

Ove izuzetne rakije prave se od najkvalitetnijeg voća sa sunčanih padina iz okoline Gornje Trepče.
Ljuta rakoja Minic Trepca

Proizvodnjom kvalitetnih rakija od voća Minić se bavi više od 30 godina. U Minićevoj kući rakije uvek se radi i svake godine tržištu se ponudi nešto novo i kvalitetno. Do sada je izbacio 28 retkih vrsta voćnih rakija. Na Novosadskom sajmu 2014 izložena je rakija od Futoškog kupusa. Oni koji su imali priliku da konzumiraju ovu rakiju izjavili su da ništa originalnije nisu probali u životu. Poslednje dve tri godine u opticaju su rakije od borovnice,brusnice i ribizle. Nema voća sa Suvobora, Rudnika ili Vujna koja nije prošla kroz Canetov lampek. U podrumima Minićeve kuće rakije u originalnim pakovanjima, čiji su zatvarači voskom zapečaćeni, nalaze se retke rakije od drena, trnjina, oskoruše, kupine, dinje.

 

Minićeva kuća rakije poznata je širom sveta upravo po voćnim rakijama, koje su od strane stručnih žirija na mnogim međunarodnim i domaćim takmičenjima ocenjene za kvalitet i odnele brojne nagrade. Rezultate svoga rada ovekovečila je i dokazala na brojnim domaćim i međunarodnim sajmovima na kojima redovno osvaja medalje.

Od 2005 godine kada je prvi put učestvovala na Novosadskom sajmu Minićeva kuća rakije nagrađivana je visokim priznanjima za kvalitet. Poslednjih godina gotovo da nema nadmetanja za najbolju srpsku rakiju u našoj zemlji, a da Stanimir Minić nije osvojio jedno od prva tri mesta. I na Novosadkom sajmu 2014 rakija od šljive nagrađena je velikom zlatnom medaljom a rakija viljamovka zlatnom medaljom Novosadskog sajma.
Rakije Minic Srbija

Po rečima vlasnika Stanimira Minića najdraže osvojene medalje su:

-Velika zlatna medalja u Novom Sadu

-Šampion kvaliteta u Knjaževcu sa ocenom 19,20

-Šumadijska kraljica sa ocenom 19,06

Iza posebnih drvenih vrata u okviru Minićeve kuće rakije je jedan od prvih muzeja rakije po rečima gazde Stanimira jedinstven u svetu. U muzeju se čuvaju eksponati stariji i od jednog veka, rakije od 1912. do 1941. godine. Osim rakije koja je starija od jednog veka, posebno mesto u njegovoj kolekciji zauzima još rakija iz 1919. godine. Te godine rođen je Stanimirov pokojni otac. Tu rakiju Stanimir će ostaviti u nasledstvo pokolenjima.

Voćne rakije kuće Minić:

Šljiva

Rakija napravljena od prezrelih plodova šljiva Požegača ili Madžarka, crvene Šumadinke ili Ranke sa dodatkom Trnovače. Šljivovica se pravi kombinacijom starih autohtonih sorti šljiva.

Kajsija, Breskva, Vinogradarska šeptelija

Rakija dobijena od iskoštičenog i prevrelog voća, destilisanog u savremenom postrojenju za destilaciju. U kajsijevači kuće Minić osetićete najfinije arome kajsije čačanskog kraja.

Dunja

Rakija koja ima miris dunje sa ormara.

Kupina, Malina

Rakija od malina i kupina proizvedena je od plodova sakupljnijh na obroncima planine Vujan. Rakija prefinjene prirodne arome .

Oskoruša,Trnjina, Drenjina

Ovo voće od davnina se koristi kao lek. Rakija ispečena od ovih plodova ubranih na obroncima Vujna i Bukovika u sebi čuva prirodnu aromu ove planine.

Mušmula

Tradicionalna vrsta voća jedinstvenog ukusa od kojih je spravljena ova rakija naći će svoje mesto na tržištu voćnih rakija.

Trešnja, Višnja

Rakija proizvedena od plodova trešnje i višnje iz kojih je odstranjena koštica. Rakija fine arome koju možete piti i u prepodnevnim časovima i koja će probuditi sva vaša čuila.

Jabuka

Napravljena od jabuka sorte Gren Smit. Savremenom tehnologijom dobijena je rakija koja ima prefinjen buke i pitkost. Svrstava se u sam vrh srpskih voćnih rakija.

Banana

Rakija egzotičnog ukusa napravljena po šumadijskoj recepturi.

Nektarina

Zbog visokog procenta šećera, nektarina iz Šumadije se pokazala kao idealna osnova za proizvodnju rakije. Rakija prefinjene arome i mekoće. Proizvedena je u najsavremenijem postrojenju za destilaciju .

Šumska jagoda

Od šumske jagode ubrane na obroncima Vujna i Rudnika napravljena je ova jedinstvena rakija na tržištu, u kojoj se ogleda spoj tradiciije i moderne tehnologije.

Travarica, Klekovača, Orahovača

Od davnina se rakiji pripisuju lekovita svojstva. Iz tog razloga Minićeva kuća rakije je tržištu ponudila rakiju koja se proizvodi od destilata drenjka, mladog oraha i 17 vrsta lekovitih biljaka koje su sakupljene na Rtnju. Rakija blagotvornog dejstava i nesvakidašnje arome

Stanimir Minić

Gornja Trepča (10 km daleko od Cacka)

Tel:032 824 193

Mob:063 746 8246

Sajt: http://www.miniceva.info/

Najbolje kafane

Jezdić rakije

Rakije koje pravi glumac Nenad Jezdić

Nenad Jezdić popularni glumac pre 12 godina u malom selu Zabrdici pokraj rodnog Valjeva, posadio je prve voćke. Na samo 70 ari zemlje koju je dobio u nasledstvo zasadio je višnju, voće koje ne traži puno rada a uvek rađa. Iz godine u godinu imanje se širilo i danas na 15 hektara zemlje uzgaja višnje, šljive, dunju i kruške. Iz sve snage posvetio se voćarstvu. Napravio je destileriju i pokrenuo proizvodnju rakija od probranih plodova višnje, šljive i dunje koje je nazvao darosava, leposava i dikosava a od skoro proizvodi i rakiju od kruške. Osim proizvodnje rakije Jezdić planira da se posveti i seoskom turizmu.
rakije jezdic srbija

Još u detinjstvu je bio okružen ljudima koji su pekli rakiju, pričali o njenom kvalitetu, načinu za najbolju proizvodnju. Otuda i ljubav prema voćarstvu i rakiji.

U početku kada je posadio prve voćke, taj posao je bila emocija. Jezdiću je bila namera da ima svoj mali voćnjak, mesto na kome će moći da provede nekoliko dana kada je slobodan, a uz to i da ima zanimaciju. Kasnije je počeo da otkupljuje zemlju od meštana, i sada pod zasadom voća ima 15 hektara zemlje.

Kako sam kaže u tu priču ušao je iz potrebe da uradi nešto konkretno, što može da se vidi i materijalizuje. Uvek je imao osećaj da je veoma lepo napraviti nešto, gajiti nešto, proizvoditi nešto.

Da bi zemlja koju je kupio bila plodna i mogla da rađa, Jezdić je dve godine bio bitku sa korovom i bagremom. Iako su ga ubeđivali da je ovo područje bezvodno, iskopao je tri arterska bunara dubokih stotinak metara. Zatim je postavio protivgradnu mrežu, koja ima dvostruko dejstvo. Štiti od grada, i mladim stablima pravi hlad kada je najveća vrućina.

U proizvodnji rakije primenjena je stara tehnologija, koja se ni po čemu ne razlikuje od savremene. Sem vinskog kvasca i još nekih sitnih sadržaja, rakija Jezdić ne sadrži ništa drugo osim voća. Plod od kojeg se dobija rakija Jezdić je odnegovan, odkoštičen, kako bi primio svu plemenitost odležavanja u buretu.

Pošto je obezbedio sve uslove potrebne za gajenje voća, glavni cilj mu je da napravi najbolju rakiju u regionu.

Iako se u početku posvetio ovom poslu iz ljubavi sada sve radi ozbiljno. U voćnjake je uložio dosta sredstava, podigao je nove zasade voća. Jezdić se trudi i daje sve od sebe da njegova rakija može da parira škotskom viskiju, francuskom konjaku i ostalim najkvalitetnijim pićima.

Uveliko je ušao u svet proizvođača voća i rakije, i zvanično je jedan od naših najboljih proizvođača rakije.

Na Novosadskom sajmu 2012 godine ubrani plodovi iz Jezdićevog voćnjaka , pretočeni u rakiju, okitili su se sa tri zlatne medalje: za šljivu, višnju i medicu.

Po rečima Nenada Jezdića uzgajanje voća i proizvodnja rakije ga ispunjava i pričinjava zadovoljstvo. Možda je i najpoznatiji primer životnog stila koji ima sve više pristalica.

Rakije Jezdić ponuda:

šljiva

višnja

kruška

mednica

Rakije Jezdić možete naručiti online. Pakovanja su čokanj od 0,04 l I boca od 0,7l.

Prodaja i distribucija Alambik Art d.o.o.

Telefon: Dragan +381 63 349969

E-mail: dragan@jezdicrakija.com

Sajt: http://www.jezdicrakija.com/

Rakije manastir Kovilj

Rakije manastira Kovilj

 

Na dvadeset kilometara udaljenosti od Novog Sada nalazi  se manastir Kovilj.  Osnovan je u 12 veku, a njegov osnivač je  Sveti Sava. Manastir Kovilj je znameniti manastir Srpske pravoslavne crkve podignut  u čast svetih Arhangela Mihaila i Gavrila. Pod zaštitom  je države kao spomenik kulture od  1949. godine.

Mala kapelica posvećena Svetoj Petki, i velika kapela posvećena Atonskim Svetiteljima na Svetoj Gori nalaze se  u sklopu manastira.

Manastire ne čine objekti, nego zajednice ljudi koje u njemu žive.

Po rečima igumana manastira Kovilj  episkopa jegerskog Porfirija, manastir je zajednica ljudi koji su renjeni strelom ljubavi božje do te mere da su spremni da se odreknu svega što ovaj svet nudi i da dođu na jedno mesto koje je mesto molitve, gde se kroz molitvu izgrađuje mir između Boga i čoveka, između čoveka i čoveka i između čoveka i prirode.  U manastiru se uspostavlja mir i u samom čoveku,  harmonija između njegovog duhovnog i materijalnog.

Manastir Kovilj je jedan od najbrojnijih muških manastira.  Bratstvo manastira Kovilj broji 30 monaha, od kojih polovina ima visoko obrazovanje.

Sem što su posvećeni duhovnom životu, monasi  imaju i niz svakodnevnih aktivnosti. Slikaju ikone, prve sveće, bave se voćarstvom, proizvodnjom meda, rakije, sira, uzgajanjem suncokreta, kukuruza. U manastiru postoji i mala ergela konja.

Manastir Kovilj  široj javnosti je postao poznat po tv emisiji ,,Bukvar pravoslavlja” koja se  na  prvom  programu RTS emitovala skoro deset godina.  Posle emitovanja Bukvara pravoslavlja veliki broj ljudi dolazio je u manastir. Neki od njih zbog potrebe da se ispovedaju, neki  radi duhovnih razgovora, ali bilo je i onih koji su imali  egzistencijalne, duhovne, psihološke i druge probleme. Razgovori sa duhovnicima mnogima su pomogl.

Monasi manastira Kovilj  poznati su po manastirskoj rakiji  koju sami prave od voća iz manastirskih voćnjaka.

Više od 600 hektara šume, 260 hektara poljoprivrednih površina i 70 hektara vodene površine u posedu su manastira Kovilj .

Rakije manastira “Kovilj” nadaleko su čuvene.  U destileriji manastira Kovilj  proizvode se izuzetne voćne rakije:  dunjevača, viljamovka i kajsijevača, kao i slatki liker od zelenog oraha. Stari vinjak i rakija od jabukovog vina koji odležavaju u hrastovom buretu tri  i više godina ekskluzivni su proizvodi  manastira.

Nakon brojnih degustacija na štandovima više od 50 izlagača, posetioci V Rakija Festa  glasali su i za najboljeg proizvođača proglasili Manastir Kovilj.

 Rakija od jabukovog vina se pravi od cedjenog soka jabuke. Sok se ostavi da fermentira, fermentacijom nastaje jabukovo vino, koje se zatim  peče i pretvara u rakiju veoma specificnog ukusa. Zatim se rakija skladišti  u hrastovu burad, gde odležava više godina.  Rakija od jabuke može da se pije kao aperitiv ali i kao dizestiv.

Rakije proizvedene u destileriji manastira Kovilj.

Dunjevača

Manastirska dunjevača vrhunskog kvaliteta,  zlatno žute boje sa očuvanim voćnim ukusom i mirisom. Može se služiti kao aperitiv ili dižestiv. Zbog osvežavajućeg  bukea dunje  odlično se slaže sa voćem i kolačima.  Servira se rashlađena na temperaturu podruma.

Kajsijevača

Bezbojna  rakija od kajsija sa očuvanim voćnim ukusom i mirisom. Može se služiti kao aperitiv ili dižestiv. Zbog osvežavajućeg bukea kajsije slaže se sa voćem i kolačima Servira se rashlađena na temperaturu podruma.

Napravljena od zrelih plodova kajsije, koji se očiste i samelju a zatim ostavljaju da fermentiraju 3 nedelje. Rakija kajsijevača  se peče na tradicionalni način uz upotrebu savremene tehnologije

Liker zeleni orah

Sladak i blag liker, napravljen tako što se  plodovi nezrelog oraha, odnosno zelena kora kuvaju i dodaju rakiji. Zeleni orah daje likeru  prijatnu aromu i boju. Zbog blagog ukusa, slatkoće i naglašenog prijatnog mirisa služi se kao dižestiv posle jela. Servira se rashlađen na temperaturu podruma.

Viljamovka

Izvanredna rakija, vrhunskog kvaliteta  ispečena na tradicionalan način od kruške viljamovke.  Može se služiti  kao aperitiv ili dižestiv. Servira se rashlađena na temperaturu podruma.

Duška Vickova 58, Kovilj

Tel: +381 (0)21 298 8020; fax: +381 (0)21 298 9699

E-mail: kovilj@eunet.rs

Rakija Gorda Velereč

 Rakija Gorda

 

Rakija  je žestoko alkoholno piće i jedno je od najpopularnijih pića na Balkanu. Vrlo je slična vodki i brendiju, dok određene vrste rakije mogu parirati viskiju. Srbija ima ogroman potencijal za proizvodnju rakija, koje može da plasira na svetsko tržište. Reč “rakija” vodi poreklo od arapske reči koja znači znoj, kapljice znoja. Rakija se dobija destilacijom prevrelih plodova voća. Tehnologija proizvodnje rakije  je proces poznat vekovima, i jedna od istinskih tradicija Srbije. Najkvalitenija rakija dobija se  od zrelih, očuvanih i neoštećenih plodova šljive. Male tajne u tehnologiji  proizvodnje majstora čine majstorom.

Veljko Škorić 1994 godine osnovao je porodičnu firmu “Veljko i sinovi”  i započeo proizvodnju rakije.  2009 godine nakon njegove smrti  poslove firme  nastavila je njegova porodica supruga Svetlana i ćerke Tijana i Ivana.

U početku  kvalitetno  tradicionalno piće  pravilo se za porodicu i prijatelje.

Godine su prolazile,  i u porodici su shvatili  da u svojim buradima  imaju pravi dijamant, koji treba podeliti sa malo širom publikom. Na nadmorskoj visini 500m, na obroncima planine Rudnik, na porodičnom imanju u Velereču nalazi se proizvodni pogon u kome su smešteni destilerija i podrum.  U Velereču je i voćnjak površine 3,5 hektara  u kome je zasađena  šljiva sorte čačanska rodna, od koje se godišnje proizvede 3500 flaša  kvalitetne rakije, jedinstvenog  bukea poznate pod imenom Gorda.

Stalna stručna kontrola sirovina i  svih procesa koji prate proizvodnju za posledicu imaju vrhunski kvalitet rakije. Najkvalitetniji destilati odležavaju u hrastovim buradma  od 5 do 15 godina. Odležavanjem  rakija dobija  jedinstven buke. Rakija  dopadljive svetle boje, jačine 40% v/v. dobija se od probrane berbe iz sopstvenih  voćnjaka, proizvodi po strogo kontrolisanoj tehnologiji i čuva u posebnim uslovima.Starost svake boce Gorde je najmanje 7 godina.

Ambalaža je  veoma važna i kod rakije, jer vizuelni kontakt sa kupcem je veoma bitan kao i  kod ostalih proizvoda. Jedan od zaštitnih znakova rakije Gorda je i unikatna flaša, elegantna etiketa i  kvalitetna kutija u koju je upakovana flaša.

Gorda rakija je tradicionalno piće, moderne forme i duha, vrlo diskretne arome barika koja ublažava sam ukus alkohola  i čini ga vrlo “somotastim i mekim”. Netipičnog je  ukusa,bliža kvalitetnom konjaku nego tradicionalnoj šljivovici prepečenici.  Konzumira se kao aperativ i kao dižestiv.

Rakija je dobila naziv po precima Aronu i Gordi, koji su se davno naselili na ovo porodično imanje i sa kojima počinje istorija porodice Škorić u ovim krajevima. Na imanju prve šljive zasadila je Gorda. Dajući ime rakiji Gorda  porodica Škorić se odužila svojim korenima, plodnoj zemlji, vraćajući zaboravljene vrednosti.  Svojim kvalitetom rakija u potpunosti   zaslužuje svoje pridevsko značenje.

2012 godine prvi put rakija Gorda je učestvovala na  takmičenjima. RAKIJA FEST” – 2012. i NOVOSADSKI SAJAM” – 2013.

Na oba  takmičenja osvojene su zlatne medalje.

RAKIJA FEST” – 2012. – ZLATNA MEDALJA ZA KVALITET

NOVOSADSKI SAJAM  2013 – VELIKA ZLATNA MEDALJA

Velereč BB

Gornji Milanovac, Srbija

Tel: +381 (0) 63277727;+381 (0) 652662970

E-mail: gordarakija@gmail.com

Sajt: http://www.gorda.rs/

Kraljeva vinarija

 

kraljeva vinarija oplenac

Dinastija Karađorđević je neizmenično vladala Srbijom smenjujući se sa dinastijom Obrenovića. Na samo 72 km južno od Beograda nalazi se varošica Topola poznata kao mesto u kome se nalazi  istorijsko-memorijalni kompleks Oplenac.

Zadužbina kraljevske dinastije Karađorđević na Oplencu , datira od  1903. godine kada je kralj Petar I Karađorđević posle dolaska na vlast  započeo gradnju crkve Svetog Đorđa. Danas u kraljevskom kompleksu osim crkve Svetog Đorđa nalaze se  Mauzolej srpske kraljevske porodice,  kraljevi vinogradi, muzej (Vinogradareva kuća), kuća kralja Petra, kraljeva vila, kraljičina vila, crkva Presvete Bogorodice poznatija kao Karađorđeva crkva, spomenik Karađorđu i hotel. Zadužbinu  je testamentom kralj Petar Prvi  1914.godine  ostavio srpskom narodu, a da njegovi potomci mogu u njoj da uživaju  ali ne i da je otuđe.

Ceo kompleks odiše posebnom  atmosferom koja oslikava duh i način života dinastije Karađorđević.

Zadužbina obuhvata oko 140 hektara zemlje.

Zadužbinu  kralja Petra na Oplencu  godišnje poseti preko 100.000 turista, koji žele da vide brojne zanimljive predmete iz naše istorije i bliže se upoznaju sa periodom vladavine Karađorđevića. Turisti osim znamenitosti dinastije  Karađorđević  imaju mogućnost da vide i Kraljevu vinariju i vina stara više decenija. Kraljevi vinogradi, osim što proizvode vino,slove za najposećenije mesto u  centralnoj Srbiji.

Čuveni Kraljevi vinogradi, posle višedecenijske nebrige obnovljeni su 2004 godine. Tri godine posle obnavljanja proizvedena su prva vina, da bi 2011 godine  vina iz Kraljevog vinograda  na takmičenjima osvojila šest zlatnih medalja i postala šampion kvaliteta. Vina vinarije Kraljevi vinogradi su ekskluzivna jer se samo 60 posto od ukupne proizvodnje grožđa koristi kako bi se dobilo visokokvalitetno vino.Godišnja proizvodnja vina je od 15.000-20.000 litara. Kraljeva Vinarija proizvodi vino  isključivo od grožđa Sauvignon Blanc  iz sopstvenog vinograda u  ograničenim količinama.

Danas je pod vinogradima 12 hektara,dok su se u doba  udoba kraljevine vinogradi prostirali na više od 40 hektara.U budućnosti planira se proširenje vinograda.

Pre tačno jednog veka 1914g. prvi čokot u vinogradu na Oplencu posadio je  kralj Petar Karađorđević. Iza crkve je  sazidan mali podrum  u kome je se sve do početka Prvog svetskog rata prerađivalo grožđe. I danas ispred podruma rađa čokot koji je kralj zasadio  te godine. Njegov sin Aleksandar Karađorđević nastavio je njegovim stopama zasadivši na preko 50 hektara 150.000 čokota sorti Traminac, Šardone, Game i Pino Noar. Kraljev Podrum podignut je 1931 godine i u njemu se nalazi  najstarija i najvrednija vinoteka na Balkanu. Tridesetih godina prošlog veka Kraljev podrum bila je najmodernija vinarija u Evropi.

U podrumima se nalaze  vina iz perioda od 1931. do 1940. godine, kao i vina koja su proizvedena  iz obnovljenog vinograda.

Na dubini 12 metara ispod zemlje u podrumima nalaze se arhivska vina koje su kraljevi sami proizvodili. Kraljevska vina čuvaju se na temperaturi koja ne prelazi 12 stepeni. Podrum ima prirodnu ventilaciju i prva je građevina u Srbiji u koju je ugrađen lift.

vina kraljeve vinarije oplenac

Vinoteku čine  280 flaša vina u originalnom pakovanju u tri veličine od 1931. do 1957. godine koje bi danas na aukcijama u svetu mogle da dostignu milionske vrednosti. Procenjuje se da bi da na aukcijama pojedine flaše vina mogle da imaju početnu cenu od  30.000 evra. Zbog amaneta kralja Aleksandra  da se ova vina nikad ne prodaju  već da budu ostavljena za istoriju, vina nisu na prodaju. Vina iz ove kolekcije nalaze se decenijama pod ključem .

Uoči okupacije  podrumski radnik  ove vinarije je kolekciju sakrio u bure, tako da je Nemci nisu pronašli, kao ni oslobodioci koji su posle rata iz podruma odneli 35.000 litara vina, ali ove boce iz kolekcije ni oni nisu pronašli.

Žilavka iz 1931. godine je najstarije vino  koje je sačuvano, dok je najmlađe vino staro 55 godina. Boce u koje je vino flaširano naručivane su u Italiji i Češkoj, i svaka boca ima utisnut kraljevski grb u staklu. Etikete na flašama su rađene ručno.

U Kraljevskom podrumu čuva se celokupna oprema za proizvodnju vina iz tog doba, kao i autentična hrastova burad iz prošlog veka. Neka od buradi su bila svadbeni  pokloni za kralja Aleksandra.

Kralj Aleksandar je imao istančan ukus za vina pa je zajedno sa svojim tehnologom Otom Kabejom do pečat ovim vinima. U gajenju vinove loze  i proizvodnji vina kralj Aleksandar je primenjivao najsavremenije metode. Pored domaćih sorti kralj Aleksandar je vinograd obogatio sadnicama probranih  sorti koje su donešene  iz Francuske,

Vina ove vinarije  pino noar, prokupac, žilavka,  sovinjon i rizling, služeni su na evropskim dvorovima, i evropskim vladarima koji su dolazili u zvanične posete našoj zemlji.

Fotografije koje su svedočanstvo  razvoja kraljevog vinograda sačuvane su do danas.

Možda se stara slava Kraljeve vinarije  polako vraća. Vina proizvedena 2007 godine  u ovoj vinariji dobila su na međunarodnim takmičenjima visoka priznanja. Najbolje ocenjeno vino iz ove vinarije je ograničena serija sovinjon selekcije.

Kraljevska vinarija  Oplenac

Kraljice Marije 4, Topola

Phone:  +381 (0) 34 81 12 80; +381 (0) 34 81 18 81; +381 (0) 63 65 62 29; +381 (0) 34 81 11 18; +381 (0) 63 65 66 49;

Vinarija Zvonko Bogdan

 

vina vinarije zvonko bogdan

Palićko vinogorje je poznati vinarski kraj. Tu tradiciju nastavila je i Vinarija Zvonko Bogdan,  koja je otvorena na Palićkom jezeru  aprila 2011. godine. Od početka rada u vinariji  se pridržavaju pravila da sve što se radi treba da bude najbolje. Tradicionalan način proizvodnje uz  primenu najsavremenije  tehnologije i iskustvo vrhunskih enologa garancija su za vina vrhunskog kvaliteta.

U poznatom vinogradarskom kraju u okolini jezera Palić nalazi se moderna Vinarija Zvonko Bogdan. Kontinentalna klima i  specifično zemljište u ovom predelu  idealna  su osnova za sorte vina koja rano sazrevaju, pa su zato vina Zvonko Bogdan intenzivna i aromatična. Izbor najboljih lokacija za vinograde, najsavremenija vinarska oprema, primena moderne tehnologije u  proizvodnji visokokvalitetnih vina, samo od grožda koje rađa u ovim vinogradima  doprineli su da vina ove vinarije, u kratkom vremenskom roku  osvoje mnogobrojne  nagrade na svim prestižnim takmičenjima širom sveta. Vinogradi Vinarije Zvonko Bogdan zauzimaju površinu od 56 hektara.

Na osnovu podataka o klimi i zemljištu na kome se sadi, po  savetima vodećih stručnjaka gaje se  sorte belog grožđa: sauvignon blanc i pinot blanc i sorte crnog: merlot, cabernet franc i frankovka.

Velika pažnja poklanja se proizvodnji grožđa jer radi očuvanja vrhunskog kvaliteta vina vinarija Zvonko Bogdan  prerađuje isključivo grožđe iz  svojih vinograda. Najsavremenija tehnologija koja je instalirana u vinariji omogućila je da  vinifikatori i hrastova burad, i svaki tank u kome vino odležava bude  kompjuterski umrežen, tako da se kontrola može vršiti na daljinu, bez prisustva u vinariji.

Pored odlične tehnologije Vinarija Zvonko Bogdan ima i tim edukovanih enologa koji svojim znanjem doprinose proizvodnji kvalitetnih sorti vinove loze i vina. Enolog Tomas Zeger najzaslužniji je za proizvodnju vina vrhunskog kvaliteta u ovoj vinariji. Vinarija Zvonko Bogdan spada u 30  najsavremenijih vinarija u celoj Evropi.

U sklopu vinarije osim proizvodnog dela čiji je  enterijer uređen  po uzoru na francuske vinske zamkove, nalazi se i klub sala namenjena turistima,  degustaciona sala iz koje imate pogled na barik podrum, kao i 7 apartmana i restoran.

Vinarija je poslednjih  godina nagrađivana i na domaćim i na inostranim takmičenjima. Osim nagrada za kvalitet vina Vinarija Zvonko Bogdan  dobila je nagradu i za najbolju turističku ponudu u svetu vinarstva, i najbolju vinariju.

Za sve ljubitelje vina Vinarija Zvonko Bogdan pruža mogućnost  turističke posete. U ponudi su obilazak vinograda, vinarije i barik podruma uz degustaciju vina.

Radno vreme vinarije:

Ponedeljak – petak od 08:00-16:00;

subota: 10:00-18:00;

nedelja: 14:00-18:00;

Najava se preporučuje!

Za  posete vinariji u nekom drugom terminu najava je obavezna. Pored vinarije turisti mogu  posetiti  i salaš Zvonka Bogdana  koji se nalazi u  blizini Ludoškog jezera. Na salašu možete uživati u tradicionalnim vojvođanskim specijalitetima, kvalitetnom vinu, i zvucima  tamburica. Posetu salašu morate unapred zakazati.

 

 

vinarija zvonko bogdan

Ponuda vina vinarije Zvonko Bogdan

8 Tamburaša

Vino 8 Tamburaša odiše svežinom i osvaja svojom elegancijom. Ovo vino  Idealno je za sve prilike. Služi se rashlađeno  na temperaturi od 8 °C.

Rosé

Rosé  karakteriše nežna ružičasta boja i očaravajuća svežina sa prefinjenim aromama. Služi se uz  mlade kremaste sireve, sveže salate i voćne deserte.

Služi se  dobro rashlađeno na temperaturi od 8 ˚C.

Vino Rose osvajač je sledećih nagrada:

-bronzana medalja u  San Franciscu  International Wine Competition 2013

-bronzana medalja-Japan Wine Challenge 2013

– srebrna medalja Concours Mondial de Bruxelles 2013

-srebrna medalja AWC Vienna 2012

– bronzana medalja San Francisco International Wine Competition 2012

– srebrna medaljaThe Balkans International Wine Competition 2012

Život teče

Vino  rubin crvene boje , prefinjene strukture sa zaokruženim, mekim taninima i prijatnom, aromatičnom završnicom.

Služi se  rashlađeno na temperaturi od 16 ˚C.

Osvajač sledećih nagrada:

-srebrna medalja San Francisco International Wine Competition 2013

-zlatna medalja Concours Mondial de Bruxelles 2013

-bronzana medalja Japan Wine challenge 2012

-bronzana medalja Decanter World Wine Awards 2012

Sauvignon blanc

Sauvignon blanc karakteriše  široka paleta raskošnih aroma u kojoj dominira nota ananasa, grejpfruta i marakuje. Ide uz mediteransku kuhinju, piletinu sa šparglama i mlade sireve.

Služi se rashlađeno  na temperaturi od 8 ˚C

Osvajač sledećih nagrada:

-srebrna medalja Concours Mondial du Sauvignon 2014

-srebrna medalja San Francisco International Wine Competition 2013

-bronzana medalja Japan Wine Challenge 2013

-zlatna medalja AWC Vienna 2012

-bronzana medalja San Francisco International Wine Competition 2012 The Balkans

-bronzana medalja International Wine Competition 2012

-srebrna medalja Concours Mondial du Sauvignon 2013

Pinot blanc

Vino  kristalno čiste, zlatno žute boje. Diskretan buke obogaćen je aromom jabuke, kruške, dinje i nežnim tonovima belog livadskog cveća. Osvežavajuće vino . Ide uz  mlade sireve, testenine i riblje specijalitete.

Služi se  rashlađeno na temperaturi od 8 ˚C.

Osvajač nagrada :

-bronzana medalja Decanter World Wine Awards 2014

-srebrna medalja San Francisco International Wine Competition 2013

-srebrna medalja Japan Wine Challenge 2013

-bronzana medalja Decanter World Wine Awards 2013

-srebrna medalja Concours Mondial de Bruxelles 2013

-srebrna medalja AWC Vienna 2012

-srebrna medalja San Francisco International Wine Competition 2012

-bronzana medalja The Balkans International Wine Competition 2012

-srebrna medalja Japan Wine Challenge 2012

Cuvée No.1

Cuvée predstavlja kupažu sorti Cabernet franc, Merlot, i Frankovke. Izražena je aroma crne ribizle, jagode i zrele šljive sa diskretnim tonovima vanile i slatkih začina.

Preporučuje se dekantiranje i služenje na temperaturi od 18°C.

Osvajač nagrada:

-zlatna medalja San Francisco International Wine Competition 2013

-bronzana medalja Decanter World Wine Awards 2013

-srebrna medalja Concours Mondial de Bruxelles 2013

-zlatna medalja AWC Vienna 2012

-bronzana medalja Japan Wine challenge

-bronzana medalja Decanter World Wine Awards 2012

-bronzana medalja San Francisco International Wine Competition 2012

Kanjiški put 45, Palić

Tel:024 415 02 75

Fax:024 415 02 73

Sajt: http://www.vinarijazvonkobogdan.com/

E-mail:info@vinarijazvonkobogdan.com