Vina se mogu razvrstati po kvalitetu, po boji, po hemijskom sastavu, po senzorskim osobinama, prema nameni, prema godinama starosti i prema upotrebnoj vrednosti.
Osnovna podela vina je prema boji. Uovu grupu spadaju:
– Bela vina
– Crvena vina
– Crna vina (tamno crvena).
Podela vina po kvalitetu sadrži četiri osnovne grupe, a to su;
– Stona vina. Vina proizvedena od jedne ili više sorti grožđa vinove loze.
– Stona vina sa geografskim poreklom. Vino sa geografskim poreklom proizvedeno je od jedne ili više sorti grožđa koje potiču iz jedne vinogradarske regije.
– Kvalitetna vina sa geografskim poreklom. Ovo su vina proizvedena od jedne ili više sorti grožđa uzgajana u jednoj vinogradarskoj podregiji, koja imaju izražena kvalitetna organoleptička svojstva značajna za ekološke uslove i sorte određene vinogradarske podregije, čiju oznaku nosi.
– Vrhunska (čuvena) vina sa geografskim poreklom. Vrhunsko vino sa oznakom geografskog porekla je vino proizvedeno od jedne ili grupe sorti grožđa koja potiču iz jednog ili više vinogradarskih položaja u okviru jednog vinogorja. Ova vina imaju izrazito kvalitetna, specifična, organoleptička i hemisjka svojsta, značajna za ekološke uslove položaja i sorte. Vino iz ove kategorije mora se odnegovati i puniti u flaše u vinogorju koje obuhvata određeni položaj.
Ukoliko nosi naziv sorte, za njegovu proizvodnju mora se koristiti najmanje 85 posto sorte grožđa čije ime nosi.
Vina se mogu podeliti i po sadržaju neprevrelog grožđanog šećera na:
-Suva vina koja sadrže najviše do 4 g/L neprevrelog šecera
– Polusuva vina koja sadrže od 4 g/L do 12 g/L neprevrelog šecera.
– Poluslatka vina koja sadrže od 12g/L do 50 g/L neprevrelog šecera.
– Slatka vina koja sadrže preko 50 g/L neprevrelog šecera.
Vina prema starosti se dele na:
– Mlada vina – Ova vina se koriste u prvoj i drugoj godini.
– Stara vina. – Ova vina se koriste od treće do pete godine.
– Vrlo stara vina.- Ova vrsta vina se koristi od pete do desete godine.
– Arhivska vina. – Koriste se posle deset i više godina.
Postoj i grupa specijalnih vina :
-dezertna vina
– likerska vina
-aromatizovana vina.
Penušava vina čine sledeću grupu vina:
-prirodna penušava vina
– šampanjac
– gazirana vina.
Najčuveniji predstavnik ove grupe vina je Šampanjac. Penušava vina sadrže povećanu količinu ugljen – dioksida, zbog kog se pri otvaranju boce razvija obilna pena.
Postoji više sorti grožđa, od kojih se prave vina.
Sorteod kojih se proizvode bela vina su: Rajnski rizling, Traminac, Sovinjon, Semijon, Burgundac beli, Burgundac sivi, Šardone, Silvanac zeleni, Neoplanta, Muskat otonel, Tamjanika, Žilavka, Malvazija bela
Sorte od kojih se proizvode crna vina su: Burgundac crni, Kaberne sovinjon, Kaberne fran, Merlo, Vranac, Blatina, Plavac mali, Rumenika, Probus, Frankovka, Game, Kratošija, Prokupac,Portugizac, Tikveška, Ohridsko crno.
Kaberne sovinjon je jedna od najznačajnijih sorti u svetu i mnogi ga zovu „kraljem crnog grožđa“.
Pino noar je čuvena sorta i zaštitni je znak francuske regije Burgundije. Neka od najboljih vina koja se proizvode od ove sorte, veoma su skupa.
Merlo je blizak rođak kaberne sovinjona. Najbolje rezultate daje u francuskim oblastima Sent-Emiljon i Pomerol.