Vrste vina

 

Vina se mogu razvrstati po kvalitetu, po boji, po hemijskom sastavu, po senzorskim osobinama, prema nameni, prema godinama starosti i prema upotrebnoj vrednosti.

Osnovna podela vina je prema boji. Uovu grupu spadaju:

– Bela vina

– Crvena vina

– Crna vina (tamno crvena).

Podela vina po kvalitetu sadrži četiri osnovne  grupe, a to su;

– Stona vina. Vina  proizvedena od jedne ili više sorti grožđa vinove loze.

– Stona vina sa geografskim poreklom. Vino sa geografskim  poreklom proizvedeno je od jedne ili više sorti grožđa koje potiču iz jedne vinogradarske regije.

– Kvalitetna vina sa geografskim poreklom. Ovo su vina  proizvedena od jedne ili više sorti grožđa uzgajana u jednoj  vinogradarskoj podregiji, koja imaju  izražena kvalitetna organoleptička svojstva značajna za ekološke uslove i sorte određene vinogradarske podregije, čiju oznaku nosi.

– Vrhunska (čuvena) vina sa geografskim poreklom. Vrhunsko vino sa oznakom geografskog porekla je vino proizvedeno od jedne ili grupe sorti grožđa koja potiču iz jednog ili više vinogradarskih položaja u okviru jednog vinogorja. Ova vina imaju izrazito kvalitetna, specifična, organoleptička i hemisjka svojsta, značajna za  ekološke uslove položaja i sorte. Vino iz ove kategorije mora se odnegovati i puniti  u flaše u vinogorju koje obuhvata određeni položaj.

Ukoliko nosi naziv sorte, za njegovu proizvodnju mora se koristiti  najmanje 85 posto sorte grožđa čije ime nosi.

Vina se mogu podeliti i po sadržaju  neprevrelog grožđanog šećera na:

-Suva vina koja  sadrže najviše do 4 g/L neprevrelog šecera

– Polusuva vina  koja sadrže od 4 g/L do 12 g/L neprevrelog šecera.

– Poluslatka vina koja  sadrže od 12g/L do 50 g/L neprevrelog šecera.

– Slatka vina koja sadrže preko 50 g/L neprevrelog šecera.

Vina prema starosti se dele na:

– Mlada vina – Ova vina se koriste u prvoj i drugoj godini.

– Stara vina. – Ova vina se  koriste od treće do pete godine.

– Vrlo stara vina.- Ova vrsta vina se koristi od pete do desete godine.

– Arhivska vina. – Koriste se posle deset i više godina.

Postoj i grupa specijalnih vina :

-dezertna vina

– likerska vina

-aromatizovana vina.

Penušava vina čine sledeću grupu vina:

-prirodna penušava vina

– šampanjac

– gazirana vina.

Najčuveniji predstavnik ove grupe vina je Šampanjac. Penušava vina sadrže povećanu količinu ugljen – dioksida, zbog kog se pri otvaranju boce razvija obilna pena.

Postoji više sorti grožđa, od kojih se prave vina.

Sorteod kojih se proizvode bela vina su: Rajnski rizling, Traminac, Sovinjon, Semijon, Burgundac beli, Burgundac sivi, Šardone, Silvanac zeleni, Neoplanta, Muskat otonel, Tamjanika, Žilavka, Malvazija bela

Sorte od kojih se proizvode crna vina su: Burgundac crni, Kaberne sovinjon, Kaberne fran, Merlo, Vranac, Blatina, Plavac mali, Rumenika, Probus, Frankovka, Game, Kratošija, Prokupac,Portugizac, Tikveška, Ohridsko crno.

Kaberne sovinjon je jedna od najznačajnijih sorti u svetu i mnogi ga zovu „kraljem crnog grožđa“.

Pino noar  je čuvena sorta i zaštitni  je znak francuske regije Burgundije. Neka od najboljih vina koja se proizvode od ove sorte, veoma su skupa.

Merlo je blizak rođak kaberne sovinjona. Najbolje rezultate daje u francuskim oblastima Sent-Emiljon i Pomerol.

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Scroll to Top