Rakija Gorda Velereč

 Rakija Gorda

 

Rakija  je žestoko alkoholno piće i jedno je od najpopularnijih pića na Balkanu. Vrlo je slična vodki i brendiju, dok određene vrste rakije mogu parirati viskiju. Srbija ima ogroman potencijal za proizvodnju rakija, koje može da plasira na svetsko tržište. Reč “rakija” vodi poreklo od arapske reči koja znači znoj, kapljice znoja. Rakija se dobija destilacijom prevrelih plodova voća. Tehnologija proizvodnje rakije  je proces poznat vekovima, i jedna od istinskih tradicija Srbije. Najkvalitenija rakija dobija se  od zrelih, očuvanih i neoštećenih plodova šljive. Male tajne u tehnologiji  proizvodnje majstora čine majstorom.

Veljko Škorić 1994 godine osnovao je porodičnu firmu “Veljko i sinovi”  i započeo proizvodnju rakije.  2009 godine nakon njegove smrti  poslove firme  nastavila je njegova porodica supruga Svetlana i ćerke Tijana i Ivana.

U početku  kvalitetno  tradicionalno piće  pravilo se za porodicu i prijatelje.

Godine su prolazile,  i u porodici su shvatili  da u svojim buradima  imaju pravi dijamant, koji treba podeliti sa malo širom publikom. Na nadmorskoj visini 500m, na obroncima planine Rudnik, na porodičnom imanju u Velereču nalazi se proizvodni pogon u kome su smešteni destilerija i podrum.  U Velereču je i voćnjak površine 3,5 hektara  u kome je zasađena  šljiva sorte čačanska rodna, od koje se godišnje proizvede 3500 flaša  kvalitetne rakije, jedinstvenog  bukea poznate pod imenom Gorda.

Stalna stručna kontrola sirovina i  svih procesa koji prate proizvodnju za posledicu imaju vrhunski kvalitet rakije. Najkvalitetniji destilati odležavaju u hrastovim buradma  od 5 do 15 godina. Odležavanjem  rakija dobija  jedinstven buke. Rakija  dopadljive svetle boje, jačine 40% v/v. dobija se od probrane berbe iz sopstvenih  voćnjaka, proizvodi po strogo kontrolisanoj tehnologiji i čuva u posebnim uslovima.Starost svake boce Gorde je najmanje 7 godina.

Ambalaža je  veoma važna i kod rakije, jer vizuelni kontakt sa kupcem je veoma bitan kao i  kod ostalih proizvoda. Jedan od zaštitnih znakova rakije Gorda je i unikatna flaša, elegantna etiketa i  kvalitetna kutija u koju je upakovana flaša.

Gorda rakija je tradicionalno piće, moderne forme i duha, vrlo diskretne arome barika koja ublažava sam ukus alkohola  i čini ga vrlo “somotastim i mekim”. Netipičnog je  ukusa,bliža kvalitetnom konjaku nego tradicionalnoj šljivovici prepečenici.  Konzumira se kao aperativ i kao dižestiv.

Rakija je dobila naziv po precima Aronu i Gordi, koji su se davno naselili na ovo porodično imanje i sa kojima počinje istorija porodice Škorić u ovim krajevima. Na imanju prve šljive zasadila je Gorda. Dajući ime rakiji Gorda  porodica Škorić se odužila svojim korenima, plodnoj zemlji, vraćajući zaboravljene vrednosti.  Svojim kvalitetom rakija u potpunosti   zaslužuje svoje pridevsko značenje.

2012 godine prvi put rakija Gorda je učestvovala na  takmičenjima. RAKIJA FEST” – 2012. i NOVOSADSKI SAJAM” – 2013.

Na oba  takmičenja osvojene su zlatne medalje.

RAKIJA FEST” – 2012. – ZLATNA MEDALJA ZA KVALITET

NOVOSADSKI SAJAM  2013 – VELIKA ZLATNA MEDALJA

Velereč BB

Gornji Milanovac, Srbija

Tel: +381 (0) 63277727;+381 (0) 652662970

E-mail: gordarakija@gmail.com

Sajt: http://www.gorda.rs/

Rakije Jelički dukat

 

Na tlo Srbije rakiju su doneli Turci  u 15-om veku, i do dana današnjeg  utkana je  u tradiciju srpskog naroda. U našem narodu oduvek postoji verovanje da je rakija lekovita, i da je u umerenim količinama izuzetno dobra za zdravlje. Rakija šljivovica  tradicionalno srpsko piće, pravi se od više vrsta sortnih šljiva. Osim od šljive rakija se pravi i od grožđa, kajsije, kruške dunje, jabuke, meda.  Travarica komovica i kleka takođe dobre rakije dobijaju se mešanjem rakije sa lekovitim travama. U seoskim domaćinstvima svaki domaćin koji drži do sebe ima kazan i pravi svoju rakiju.

Tradicija pečenja rakije u porodici Prodanović  stara je više od 150 godina, datira još iz 18 veka. Od svojih predaka tradiciju pravljenja rakije nasledio je Predrag Prodanović. Poznati je čačanski proizvođač brendirane rakije poznate pod imenom „Jelički dukat“. Šljiva od koje se rakija peče gaji se na istočnim  padinama planine Jelice, pa otuda i ovaj naziv za rakiju, za koju se čulo širom sveta.

Voćnjak površine osam hektara  smešten je na osunčanim padinama planine Jelice, na porodičnom imanju Prodanović  u Pridvorici, selu nadomak Čačka. Šljive od kojih se pravi rakija „Jelički dukat“ su čačanska lepotica i stenlej.  Zahvaljujući starenju u hrastovim buradma ova rakija je izvukla najbolje iz ove dve sorte. Burad u kojima odležava rakija stara su u proseku 100 godina  pa je zbog toga  boja rakije svetlo žuta do svetlo ćilibarna.

rakija jelički dukat

Zahvaljujući velikoj  brizi o zasadima  u voćnjaku, odabiru kvalitetnih plodova šljive uz odvajanje koštica, kontrolisanoj fermentaciji i dvostrukoj destilaciji, dobija se  visoko kvalitetan destilat. Tradicionalni recept, najsavremenija tehnologija destilacije, moderno pakovanje, toplina i neposrednost srpskog sela,  objedinjene su u  rakiji ,,Jelički dukat“, staroj srpskoj prepečenici dobijenoj od najkavalitetnijih sorti šljiva. Moderan dizajn boce i etikete koja je napisana ćirilicom, posebna ambalaža koja se zaliva voskom doprinose da ova rakija osim po kvalitetu bude prepoznatljiva i po ambalaži. Redovnom kontrolom  starog i novog destilata postiže sa  stalan kvalitet rakije „jelički dukat“ što rezultira visokom pozicijom ove rakije i na domaćem i na stranom tržištu.

Na Novosadskom sajmu,žiri je prepoznao kvalitet i „Jelički dukat“ više puta krunisao. 2002 godine ova rakija  osvojila je Šampion kvaliteta, 2003 i 2013 na istom sajmu rakija „Jelički dukat“ osvojila je zlatnu medalju.

Godišnje Prodanovićev voćnjak da prinos od oko 100 tona  šljive „čačanska lepotica“  i „stenlej“. Od toga se godišnje proizvede 10 tona rakije, koja se potom odlaže u hrastovu burad koja su stara od osamdeset do sto dvadeset godina. Posle 10-12 godina odležavanja rakija dobija posebnu aromu, i tek tada se plasira na tržište.

Majka Leposav, supruga Slavica, sinovi Dušan i Lazar, ćerka Jelena takođe su        uključeni  u  posao oko pravljenja rakije.

Po rečima Prodanovića da bi rakija bila kvalitetna u kacu za vrenje  treba stavljati najbolji plod, bez zelenih i trulih šljiva. Košticu obavezno treba vaditi, a rakiju peći  tačno 21  dana nakon odležavanja u kaci.

Rakija „Jelički dukat“ služi se u beogradskim restoranim i ugostiteljskim objektima  duž    Srbije. Izvozi se za Sloveniju, Crnu Goru  i Nemačku, a uskoro ova čačanska rakija krenuće i put  Engleske.

SZR “PP” Pridvorica

Čačak, Srbija

Tel:+381 (0) 32 320 060

Mob:+381 (0) 66 320 060

E-mail: jelicki.dukat@jelickidukat.rs

Sajt: http://jelickidukat.rs/