Sve što treba da znate o izboru i služenju vina

 

vinski bonton

Vino, piće u kome uživaju brojni  ljubitelji širom sveta nije samo proizvod od grožđa,već predstavlja priču o suncu, zemlji, tradiciji, vinaru. U vinu treba uživati svim čulima, i što je najvažnije svom  dušom.

Vino  je neizostavni deo svakodnevnog života i kulture. Ispijanje vina je pravi ritual. Uz vino se najbolje opušta i provodi vreme sa dragim osobama Ispijanje vina je pravi doživljaj. Upravo zato sa vinom  treba postupati sa posebnom pažnjom, posvetiti mu se od prvog trenutak, počevši od odabira buteljke, preko usana, pa do zadnje kapljice. Da bi zaista uživali u ovom božanskom piću, bilo ono iskričavo žuto, zlatno, rumeno ili  boje purpura treba ponešto  znati  i o vinskom bontonu.

Osim što treba znati probati, treba znati i oceniti  ono što pijete. Dobro vino svakom kapi opisuje vinara koji se trudio da ga  učini najboljim.

Postoji nekoliko pravila da bi se od vina  dobilo najbolje što ono može da pruži.

Otvaranje i točenje crvenog  vina isto je kao belog, razlika je samo u temperaturi serviranja i čašama u kojima se servira.

Postoji stara izreka da se  čovek poznaje po odeći, a vino po čaši. Vrsta vina određuje oblik čaše.

Tamna vina  služe se u trbušastoj burgundskoj  čaši u kojoj se arome crvenih vina postepeno otpuštaju.

U tulipan čašama služe se slatka, desertna vina. Penušava vina i šampanjac služi se u  uskim i visokim čašama.

Čaše za vino treba da budu od stakla, najbolje su od kristala. Moraju biti providne  kako bi se vino videlo u svoj svoj boji i bistrini. Bitno je i da čaše budu ravne, tanke bez šara i gravura. Čaše od debelog stakla  mogu promeniti i  ukus i miris vina.

Da bi u vinu u potpunosti uživali pre ispijanja preporučljivo je najpre zavrteti čašu kako bi se što više oslobodilo mirisnih molekula.

Čašu za vino treba držati za dršku ili postolje, kako  toplota tela ne bi promenila temperaturu vina, a samim tim i njegov ukus.

Obavezno paziti na  temperaturu serviranja vina. Penušavo vino i šampanjac služi se  na 5-8 stepeni Celzijusa, belo vino od 12 – 18 stepeni , crveno vino od 15 – 19 stepeni, a desertno vino od 6 – 10 stepeni.

Iskusni somelijeri preporučuju da se crvena vina dekantiraju. Dekantiranje je postupak kojim se vino  ozračuje nakon što je bilo na tamnom, zatvoreno u boci. Na taj način vino se pokazuje  u svom najboljem svetlu. Ukoliko ima taloga on se dekantiranjem odvaja.

Lična karta svakog vina je njegova etiketa. Etiketu na buteljci obavezno dobro pogledajte jer se na njoj  nalaze podaci  o njegovom nazivu,  vrsti grožđa, stilu vina, godini berbe, godini proizvodnje,  sadržaju šećera i nazivu proizvođača.

Vinska kultura podrazumeva i slaganje vina sa  hranom. Poznato je da je vino piće koje se najbolje  dopunjuje i slaže sa hranom. Osim što pospešuje apetit, vino  podiže ukus hrane. Ukoliko služite više vrsta vina redosled je sledeći: belo, roze, crveno.Mlada vina se služe pre starijih a  jača pre slabijih.

Svаko piće je mаnje ili  više korisno, аli je vino piće nаd pićimа, ono je pre svih i iznаd svih.

 

 

Uz dobro vino ide i dobra hrana

Vino i hrana

Ljubitelji bozanskog pića  najčešće su i ljubitelji  dobre hrane. Hrana predstavlja potrebu čoveka, a vino služi za uživanje. Umetnost je spojiti to dvoje. Značajan element  vinske kulture  koja se razvijala još od davnina je slaganje hrane i vina.

Poznato je da se vino najbolje slaže sa hranom, stvarajući potpuni užitak. Dosta je osoba koje veoma vode računa šta jedu uz vina koja piju i kojima je vrhunski  gastronomski doživljaj  zapravo onaj koji samo vino i hrana zajedno stvaraju. Uparivanje vina i hrane je veoma važno, zato što vino upotpunjuje hranu i doprinosi užitku tokom samog čina obroka. Da bi užitak bio potpun, uz dobro vino  mora da se služi i dobra hrana. Pogrešan izbor neutrališe potencijal istinskog užitka u vinu ili hrani.

U italijanskoj  vinskoj kulturi, vino i postoji baš zato što postoji – hrana, iz prostog razloga što su vina u ovoj zemlji  uobičajeni deo svakog obroka, bio to ručak ili večera.

Dobro izabrano  vino ističe neočekivane gastronomske aspekte hrane, i obrnuto,  vino sija u novom svetlu kada ga uparite sa pravim jelom.

Ukoliko je hrana lagana i  izbor vina bi trebalo da bude lagano, a ako je jelo „teško“ i puno začina, onda se bira vino koje  ide uz takvu hranu.

Kombinacija hrane i vina uglavnom datira iz 19. Veka. Od tog vremena zna se da šampanjac  odlično ide uz ostrige, belo vino se slaže sa plodovima mora, a crno sa crvenim i mesom divljači.

Ova prvila su se do dana današnjeg mnogo puta menjala, prosto iz razloga  što su danas na tržištu dostupna  raznovrsna vina, pa je izbor kombinacija vina i hrane mnogo veći i slobodniji.

Ono što je veoma važno i bitno prilikom uparivanje hrane i vina je da jačina vina treba da odgovara jačini hrane, vino nikada ne treba da bude  jače od hrane da potre ukus hrane, niti hrana da bude toliko jača od vina da ne znate da ste pili vino. Za jača mesa i jače sireve  preporučuje se crno vino. Hrana i vino treba da se  međusobno dopunjuju, kako bi podsticali ukus jedno drugom. Vino i hrana se kombinuju, upravo iz razloga kako bi se  izbegao moguć nesklad između njih. Ukus  vrhunskog i izuzetnog vina mnogo se bolje osteti kada  ga ne prati sofisticirano jelo.

Opšte pravilo  kod uparivanja hrane i vina svodi  se na to da, po mogućnosti, treba usaglasiti snagu vina i snagu hrane, kako bi tako usaglašeni dali jednu sinergiju  i jedno opšte uživanje.

Vino budi apetit, podiže ukus hrane i  daje doprinos dobrom raspoloženju.

Morate znati da  se belo vino uvek služi pre crnog i da se tokom jela, obično piju suva vina

Kao aperitiv najbolje  je služiti penušava vina kao što su: suva penušava vina, šampanjac, poluslatka penušava vina, belo suvo vino ili slatka  vina – šeri, porto, bermet ili prošek.

Uz sveža mesa kao što je piletina, ćuretina, svinjetina, jagnjetina i riba, služe se bela vina, dok uz tamna mesa poput junetine, govedine, ovčetine, pačetine, dvljači, najbolje idu crna vina, izrazito puna i jaka, stara vina.

Uz svež i mek, beli sir ide belo, a uz  polutvrdi i tvrdi sir crno vino.

Deserti  se služe sa slatkim, likerskiim i penušavim vinima.

Uz voće najbolje idu:  belo slatko, penušavo i likersko roze, a može se služiti i  slatki bermet.

Većina od vas možda nema istančan ukus koji može jasno da definiše aromu i ukus vuina. Ali nemojte da se obeshrabrite.Važno je da počnete, a vremenom ćete se izveštiti, polako početi da otkrivate nijanse, da bi na kraju pronašli idealnu kombinaciji hrane i vina za vaša čula.

Vinarija Toplički vinogradi

Vina vinarije Toplički vinogradi

Još u desetom veku, prema nekim zapisima u  Topličkom kraju  vinogradarstvo je bilo  veoma razvijeno. Sorta grožđa “prokupac”  po kojoj je prokupački kraj nekada bio poznat kao vinogradarski , poslednjih decenija je potpuno iskorenjena.

U malom selu Gojinovac, koje se nalazi u blizini Prokuplja, na jugu Srbije, nalazi se  impresivna vinarija ukopana u brdo iznad reke Toplice,  izgrađena u pet nivoa, površine oko 8.000  kvadratnih metara. Savremena i lepo opremljena vinarija, napravljena neposredno pored već postojeće male,  otvorena  je pre dve godine. Kapacitet vinarije je prerada grožđa sa površine od 100 hektara.

U neposrednom okruženju vinarije nalazi se  80 hektara odličnih vinograda u kojima se osim autohtone sorte prokupac karakteristične za ovaj kraj  gaje i  sorte Game, Šardone, Kaberne, Merlo, Burgundac, Pino noar i Sovinjon, od koji  se proizvode sortna vina i kupaže naglašene svežine i voćnosti, po ugledu na španska. Zbog velikog broja sunčanih dana, ali i samog podneblja, grožđe iz ovih vinograda  je odličnog kvaliteta. Svoja vina prave isključivo od svog grožđa.

Vlasnik ove najmodernije privatne  vinarije na Balkanu  je Milomir Kovačević . Kada je odlučio da se bavi vinogradarstvom,  za samo tri godine zapušteno zamljište puno trnja i korova zamenili su  špaliri poznatih sorti vinove loze, ali i starog, dobrog prokupca. Toplički vinogradi osnovani su  2008. godine, a prva fenomenalna vina  Prokupac i Cabernet su proizvedena 2011.

Od kako su 2009. godine zasađeni prvi vinogradi, vinarija Toplički vinogradi konstantno raste.

Brojni proizvođači vina iz Evope su posetili vinariju i oduševili se ukusom, bukeom, i bojom vina koje je  proizvedeno od  jedinstvene domaće sorte grožđa Prokupac. Vlasnici se nadaju da će njihovo vino postati nacionalni brend. Vina se proizvode  po tradicionalnoj staroj tehnologiji, kao pre mnogo vekova, i čuvaju u hrastovim buradma napravljenim od srpskog hrasta kitnjaka.

U kvalitet vina uverili su se i brojni ljubitelji ovog božanskog pića koji su posetili vinariju i imali prilike da degustiraju  vina u neograničenim količinama uz odlično meze.

Vina u ponudi :

Tribus Vila Merlot

Crveno suvo vino, sortni sastav Merlot. Lako mlado vino u kome se istinski uživa. Temperatura služenja 16-18°C.Slaže se sa  pikantnijim jelima i jelima  od teletine, ramstek-a i bifteka.

Tribus Vila Pinot Noir

Crveno suvo vino, sortni sastav Pinot Noir. Mlado i lagano vino. Temperatura  služenja: 16-18°C. Ide uz laganu kuhinju i jela od piletine.

Epigenia Prokupac 2013

Suvo crveno vino, sortni sastav Prokupac. Odležalo u bariku 20 meseci. Temperatura služenja:  16-18°C. Odlično se slaže sa crvenim mesima  i jelima sa roštilja.

Tribus Villa Prokupac Rose 2014

Rose vino kristalno svelte boje rubina sa narandžastim odsjajem. Odležalo u bariku 3 meseca. Temperatura služenja: 8-12°C. Odlično ide uz salate, predjela,ribu, piletinu , ćuretin,  roštilj, pršutu i sireve.

Prokupac Toplički Vinogradi 2012

Crveno suvo vino. Karakteristike su mu  crvena boja, ljubičast odsjaj, karakterističan sortni miris, pun i snažan ukus. Odležalo u bariku. Temperatura služenja: 16-19°C. Odlično ide uz crvena mesa i jela sa roštilja.

Cabernet Sauvignon Toplički Vinogradi 2012

Crveno suvo vino, lepe rubin crvene boje, karakterističnog pikantnog mirisa, sortni sastav Cabernet Sauvignon. Temperatura služenja: 16-19°C. Odlično se slaže sa junetinom, jagnjetinom, prasetinom, dimljenim mesom, i svim vrstama divljači.

Tribus Villa Sauvignon Blanc

Suvo belo vino, kristalno čiste zlatno zute boje, Temperatura služenja : 10-12°C.

Služi se uz morsku hranu, tunu, losos, školjke i povrće, piletinu i teletinu.

Epigenia Chardonnay

Suvo belo vino, kristalno čiste zlatno žute boje, sortni sastav Chardonnay, odležalo u bariku 3 meseca.Temperatura služenja : 10-12°C.

Odlično se slaže sa svim vrstama ribe, belim mesom, specijalitetima od teletine, dimljenim lososom, pastama sa školjkama i rakovima, hladnom prasetinom i jagnjetinom, mekim punomasnim sirevima, tropskim voćnim salatama i desertom od krušaka i jabuka.

Na 7. Međunarodnom sajmu vina, koji je ove godine  održan u Beogradu, učestvovala je i vinarija  “Toplički vinogradi” . Da su vina ove vinarije kvalitetna, prijatnog ukusa i arome potvrdio je stručni žiri ovog sajma dodelivši  zlatnu medalju vinu “Epigenija Cabernet Sauvignon“, i srebrnu medalju, vinu “Epigenija Prokupac”.

Nedavno je u Beogradu otvorena  Epigenia, jedna od većih vinoteka na Balkanu koja je u vlasništvu vinarije Toplički vinogradi.

Vinarija Veritas

Vino vinarija Veritas

Očigledan uspon srpskih vina, prate ambiciozne vinarije. Jedna od njih je porodična vinarija Veritas, okružena vinogradima, iznikla gotovo preko noći na putu za Stražilovo, iznad Sremskih Karlovaca. Sremski Karlovci bogatiji  su za još jednu vinsku destinaciju.

Vlasnici ove mlade vinarije, bračni par Vesna i Slobodan Bošković, mnogo su putovali. Poseta vinarijama u Americi , i zapadnoj Australiji, bila je  inicijalna kapisla da i sami uđu u vinsku priču. Posle konsultacije sa nemačkim, francuskim i našim stručnjacima, i analize zemljišta i mikroklimatskih uslova , odlučili su da tri hektara vinograda zasade sortama Sauvignon Blanc, Merlot i Cabernet Sauvignon. Dve godine kasnije, 2010. počeli su sa izgradnjom vinarije. Sagrađena je vrhunski osmišljena i uređena vinarija, smeštenu na blagoj padini, okružena vinogradom. Ovo je  jedina vinarija u Sremskim Karlovcima koja je smeštena u samom vinogradu. Objekat je  građen po uzoru na svetske vinarije. Vinski dvor, lepo belo zdanje  na dva sprata  koje liči  na planinski hotel, bilo je  ostvarenje  sna sanjanog u dalekom svetu. Prilikom gradnje objekta, obraćala se posebna pažnja na svaki detalj. U prizemlju vinarije nalaze se moderni pogoni za preradu, tankovi i barik sala. Degustaciona sala nalazi se na gornjem nivou  i ima pogled na tri strane.

Vinarija je otvorena 2012 godine.

Kapacitet vinarije je  60.000 litara. Trenutno se proizvodi od 12 do 15.000 litara, što ukazuje da je u planu  proširenje vinograda.

Vlasnici vinarije imaju ambiciju da proizvode vina visokog kvaliteta, od najkvalitetnijih sorti grožđa, iz sopstvenog vinograda.

Za sada u ponudi su pet etiketa. Tri „čista“ vina , Sauvignon Blanc, Cabernet Sauvignon i Merlot, Rose proizveden od Cabernet Sauvignona i perjanica kuće  Cuveé, kupaža Cabernet Sauvignona i Merlota koje barikirano odležava u hrastovim buradima.

Vina vinarije Veritas  imaju potencijal da zadovolje i onaj najzahtevnije ljubitelje vina.

Da su vina kvalitetna, dokaz su dve zlatne medalje osvojene na  Novosadskom poljoprivrednom sajmu 2013 za vina Rose i Sauvignon Blanc.  Na  Međunarodnom takmičenju u Temerinu vina su se takođe okitila zlatom, a vino Rose srebrom. Vino Cabernet Sauvignon 2012 na prestižnom takmičenju Dekanter 2015 odlikovano je  srebrnom medaljom.

Kako bi stvorili pravu sliku  o Vinariji Veritas, morate doći u vinariju. Vinski hedonisti će ovde u autentičnom ambijentu Sremskih Karlovaca i Fruške gore, na pravi način  doživeti vina vinarije Veritas. Osim mogućnosti degustacije, moguća je i kupovina vina.

Za istinske ljubitelje  vina, i sve one koji žele da u  opuštajućem ambijentu okruženom prirodom tragaju za istinom u vinu vrata vinarije Veritas su širom otvorena.

Ponuda vina Vinarije Veritas:

Cabernet Sauvignon

Crveno vino cvetnih i voćnih aroma, sortni sastav Cabernet Sauvignon. Temperatura služenja 18-20C. Slaže se uz mesa crvena mesa i divljač.

 Rose

Vino lepe svetlo roze boje, sortni sastav  Cabernet Sauvignon. Temperatura služenja 10-12C. Služi se uz suvo meso, voćne deserte a može se piti bez hrane.

 Merlot

Vino tamno crvene boje voćne arome, sortni sastav Merlot. Temperatura služenja 18-20C. Ide uz jela od mesa i tvrde sireve.

Cuvee

Suvo crveno vino, tamno rubin boje,odležalo u baradima od hrastovine,  sortni sastav: Cabernet Sauvignon i Merlot. Vino se odlikuje izraženim aromama crne ribizle, jagode i zrele šljive sa diskretnim tonovima vanile i slatkih začina. Temperatura služenja 18-20 C. Služi se uz meso sa roštilja, specijalitete od morskih plodova, ribu, pršuu i koziji sir.

Sauvignon Blanc

Belo vino slamnate boje, punog osvežabvajućeg ukusa, sortni sastav Sauvignon Blanc. Temperatura služenja 10-12 C. Odlično se slaže uz rečnu i morsku ribu , morske plodove,živinsko meso i razne salate.

Kontakt podaci:

Slobodan Boskovic

Vinarija Veritas D.O.O

Ešikovac 105, Sremski Karlovci,

Srbija/Serbia

e-mail: mail. boskovic.s@sbb.rs

tel: +381 6285 23222

 

 

Vinarija McCulloch

Vinarija  McCulloch vina

Vlasnik fruškogorske vinarije McCn je Škotlanđanin, Don McCulloch koji ne samo da je prvi vinar iz Ujedinjenog kraljevstva koji je počeo da pravi vina u našoj zemlji, već je i  prvi vinar koji je napravio organska biodinamička vina, otvorivši novo poglavlje u budućoj istoriji srpskog vinarstva.

Vlasnici vinarije su Škot Don McCulloc i njegova supruga Seka Nikolić. Vinarija je osnovana 2011, a sa proizvodnjom vina otpočela je 2013. godine.

Odlaskom u penziju ostvario je svoj  dugogodišnji san, da u miru  gaji vinovu lozu i pravi vino. S obzirom da je srpski zet, supruga mu je rođena u Novom Sadu, za gajenje loze odabrao je region  Fruške Gore koji ima dugu istoriju vinarstva koja seže unazad do rimskog cara Probusa.

U vinogradima koji se  se nalaze u Erdeviku, zastupljene sorte grožđa: merlo, kaberne sovinjon, traminac, sovinjon blan, kaberne fran, pino noar i rizling. Grožđe se dobija isključivo iz biodinamički uzgajanih vinograda, bez upotrebe veštačkih đubriva, pesticida, insekticida ili herbicida.

Vinarsko iskustvo vlasnik vinarije je  stekao na Novom Zelandu u regionu Malboro koji je čuven po proizvodnji vina. Imao je priliku  priliku da upozna metode biodinamičke proizvodnje kod  nekoliko lokalnih vinara, prošavši sve aspekte proizvodnje ovog tipa  tokom tri obavljene berbe.

Prvu berbu vinarija McCulloch  imala je 2011. godine. Vina pravi sam  vlasnik uz pomoć enologa i ljudi iz vinarije, držeći se posebnih metoda u proizvodnji, koje obuhvataju iskustva iz velikih svetskih vinskih regiona – Bordo, Ribere del Duero i Novi Zeland. Te metode su bitno različite od onoga kako se vino proizvodi u Srbiji. Vino se pravi u vinariji Mačkov podrum u Irigu, gde imaju svoje sudove i opremu u odvojenom prostoru.

U vinariji se proizvodi oko 15.000 flaša vina godišnje.

Ponudu vina čini šest etiketa. Od crvenih vina  McC Coupage, McC Merlot-Malbec, McC Cabernet Franc-Cabernet Sauvignon i McC Pinot Noir, a od belih McC Traminac i McC Rajnski Riesling.

Na Velikom testu Vino.rs 2014, Crveno vino McC Coupage 2012, odlikovano je  zlatom i  bronzom na Decanteru 2014, najcenjenijem svetskom ocenjivanju vina.

Vodećih svetski stručnjaci, dali su izvanredne ocene vinima vinarije McCulloch, na šta je vlasnik izuzetno ponosan.

Vina se izvoze u Veliku Britaniju i to tržište je apsolutno u fokusu. Iako je vinarija veoma mlada, vina su brzo naišla na odličan prijem , a osvojila su  i tri značajne nagrade. Konačni cilj je da vina budu dostupna što većem broju ljudi koji će uživati u njima.

Vina vinarije McCulloch:

McC Coupage

Suvo crveno vino, sortni sastav Merlot, Malbec, Cabernet Franc, Cabernet Sauvignon.  Pravilnim izborom udela svake sorte u kupaži, ovo vino odlikuje punoća vocnih aroma sa udelom zacina i cveća. Sazrevalo je godinu dana u buradma izrađenim od srpskog hrasta, a onda nešto duže u bocama. Procesom odležavanja u vinu su se razvile note vanile, duvana, slatkog drveta i mineralnost.Temperatura služenja 14-16°C. Uz vino odlično se slažu  jela sa roštilja, biftek, ćuretina,odresci, lazanje, razna variva. Vino je nagrađeno na  Gator Fest 2015 – srebrnom medaljom,  na Decanter World Wine Awards – bronzanom  medaljom i na  VTV Vino rs 2014 – zlatnom medaljom.

McC Merlot-Malbec Limited Edition

Suvo crveno vino, sortni sastav Merlot, Malbec. Vino dobijeno od biodinamički proizvedenog grožđa, voćnih aroma. Temperatura služenja: 14-16°C. Odlično se slaže sa crvenim mesima i jelima sa roštilja. Proizvodnja ovog vina je limitirana, proizvedeno je svega 975 boca. Na Decanter World Wine Awards 2015 – vino je  dobilo pohvalu.

McC Pinot Noir

Suvo belo vino , sortni sastav Pinot Noir. Vino izraženih sortnih karakteristika.

Lepo   se slaže sa: lososom na žaru i drugim vrstama ribe, biftekom, piletinom, jagnjetinom  i jelima u kojima  ukus pečuraka dominira.

McC Rajnski Rizling

Suvo belo vino , sortni sastav Rajnski Rizling. Vino zeleno žute boje,  izraženog sortnog karaktera.Termperatura služenja 10-12°C. Ide uz  šunku, kavijar, dimnjeni losos, pijani šaran,smuđ, piletinu na žaru, sve vrste pečenja, polutvrde sireve.

McC Traminac

Suvo belo vino, sortni sastav Traminac, žuto zelene boje, izražene arome na tropsko voće, breskvu i na začine. Temperatura služenja: 9-11°C. Ide uz dagnje, jeguljupicuomletepohovanu ćuretinu, meke sireve izraženije arome.Vino je nagrađeno na Gator Fest 2015 – srebrnom medaljom.

KONTAKT

Kraljevica Marka Br.19

Novi Sad Srbija

Tel:+381 21446096

http://www.mccullochwines.com/

Neizbežne destinacije u Evropi za ljubitelje vina

 

Vino je jedno od najstarijih pića u istoriji civilizacije.  Njegova istorija je duga nekoliko hiljada godina. Istoričari i arheolozi tvrde da se vino pije više od 7.000 godina, bazirajući svoje tvrdnje na pronađenim ostacima vina u Kini. Vino je bilo  piće elite u antičkoj Grčkoj, a zatim je postalo popularno i dostupno svima tokom rimskog doba.  Većina današnjih plantaža u Evropi vodi poreklo još iz rimskog doba.

U Evropi se proizvodi  2/3  svetske vinske proizvodnje. Najveći proizvođači su Francuska, Italija i Španija.

Tokom poslednjih 150 godina, proizvodnja vina je postala i umetnost i nauka. Najkvalitetnija i najskuplja vina, nastajala su a i danas nastaju u zemljama sa vekovnom tradicijom. Pojedine oblasti stekle su reputaciju proizvođača dobrog vina.

Ukoliko putujete  u zemlje Evrope, a ljubitelj ste dobrog vina , navešćemo  zemalje i regije  u kojima ne smete propustiti degustaciju ovog božanskog pića.

Francuska

Uz Italiju, Francuska je najveći proizvođeč vina na svetu, a ujedno je i zemlja sa najvećom potrošnjom vina. Merlot, je najčešće uzgajana sorta grožđa, a za njom slede Granache, Cabernet Sauvignon i Chardonnay.

Burgundija

Na samo 100 km udaljenosti od Pariza nalazi se poznati vinski region  Burgundija, poznat širom sveta po belom vinu  Chablis koje se proizvodi u severnoj regiji i  crvenom vinu  Beaujolais koje se pravi na jugu Burgundije. Najzastupljenoije sorte grožđa su Chardonnay i Pinot Noir.

Burgundija je jedna od najposećenijih oblasti u Francuskoj,  poznata  po prelepim pejzažima i malim srednjovekovnim selima. Ovde ljudi dolaze da uživaju u brojnim kulturno – istorijskim spomenicima, impresivnoj prirodi, i najboljim francuskim vinima. Vina proizvedena u ovoj regiji  spadaju u red najboljih i najskupljih na svetu.

Bordo

Ukoliko dolazite u Pariz na nekoliko dana, obavezno otiđite na izlet i posetite Bordo, grad čije je ime sinonim za najkvalitetnija francuska vina.

Ovaj grad koji se nalazi na obali Atlantika, leži na obalama nekada plovne reke  Garonne koja je povezivala grad i okean. Svaka zgrada, svaka kuća u ovom gradu predstavlja muzej na otvorenom. Prošetajte kaldrmisanim ulicama i osetite dah stare Francuske,  miris sira i vina.  Crkva Saint Michel, gradski park Jardin Public, ulica Sainte-Catherine, trg Bourse, fontana sa impozantnim figurama konja i konjanika, su samo deo znamenitosti ovog grada, koji je zaštićen  od strane UNESCO-a.

Crvena vina  francuskog vinskog regiona Bordo čuvena su i cenjena širom sveta.

Italija

Poznato je da je Italija zemlja vina i  jedan od najvećih proizvođača vina na svetu. Italijanska vina su izuzetno cenjena širom  sveta. U Italiji postoji 20 vinskih regiona, od kojih je najpoznatiji Toskana.

Toskana

Toskana je poznata vinska regija Italije smeštena u centralnoj Italiji, a prostire se od Firence do juga zemlje.

Najlepši italijanski  vinogradi se nalaze između brda ove regije. Brežuljci pod vinogradima uobičajeni su pejzaž ove regije. Toskana je idealna turistička destinacija za ljubitelje umetnosti  i vinskog turizma. Najbolje vinske kuće nalaze se  u srednjevekovnim zamkovima, u bivšim manastirima ili na nekadašnjim feudalnim gazdinstvima. Saznaćete kako nastaju najbolja vina i naučiti sve o vinu. Uživaćete u lokalnim specijalitetima pripremljenim na tradicionalan način.

Najživopisnija regija Italije-Toskana, je zaista velika i ima mnogo malih šarmantnih gradova koje treba videti.

Montalcino je živ grad poznat po mnogobrojnim vinarijama u kojima se može degustirati vino “Brunello di Monatlcino”, po kome je grad prepoznatljiv.

Firenca, najveći i glavni grad ove regije, jedan veliki muzej renesanse na otvorenom, prepun je  istorijskih i kulturnih spomenika.

Najslavnija vinska regija u Toskani je Kjanti , smeštena između Firence na severu i Siene na jugu. Vino Chianti se pravi od sorte grožđa Sanđoveze, uz mali dodatak još nekih italijanskih sorti. Gradovi ove regije  će vas očarati svakim svojim kamenom i istorijskom pričom. Toskanu godišnje poseti preko deset miliona turista .

Španija

Španija  jedan od najstarijih vinskih regiona, treći je proizvođač vina na svetu.

Rioja

Na oko pet sati vožnje od Barselone nalazi se region Rioja sa preko 500 najfinijih vinarija u kojima se proizvode  visoko prestižna vina. Osim vina, ova regija se izdvaja po prirodnim lepotama, arhitekturi, gastronomiji i ljubaznim domaćinima.

Valdepenas

Regija u centralnom delu Španije  dobro poznata po kvalitetnim vinima koja su najbolje cenjena u Španiji.

Nemačka

Nemačka ima 13 vinskih regiona, od kojih svaki ima sopstveni stil vina. Mozel je jedna od  vodećih vinskih regija u Nemačkoj. Vina ove regije  su jedna od najboljih belih vina na svetu. Rizling je najpoznatiji predstavnik ove regije.

Regija se prostire na zapadu Nemačke od granice sa Luksemburgom pa prema severu do reke Rajne. Pored degustacije vina dolina Mozel može mnogo toga da ponudi .  Bajkovite pejzaže i autentične slikovite gradiće, od kojih su neki pod zaštitom UNESCO-a.

Portugal

Portugal je jedna velika vinska regija, jer skoro da nema pedlja u kome nije zasađena  vinova loza. Zemlja je poznata po čuvenom  Port vinu.

Dolina Douro

Jedna od najdivljijih, planinskih i neravnih regija smeštena je u severnom Portugalu  na obalama reke Douro.  2001. godine upisana  je na UNESCO-v popis svetske baštine.

Osim čuvenog vina Porto, u ovoj regiji se proizvode i druga odlična manje poznata  crna vina.

Sama dolina sa svojim lelujavim brdima i terasastim vinogradima  je predivna. Možete posetiti dvorce, krstariti rekom, probati čuvene specijalitete i piti čuvena vina ovenčana brojnim nagradama.

Vinarija Bjelica

Vuno Saga vinarije Bjelica

Vino se sve više pije, sve više se o vinu priča. Tome doprinos daju oni koji vino prave, oni koji o njima pišu i oni koji to prate.

O mladoj vinariji Bjelica malo se toga zna. Čitajući izveštaj  sa ocenjivanja prestižnog vinskog takmičenja IWC u Beču zapazili smo de je vinarija Bjelica osvojila tri srebrne medalje za vina Saga 2012, Rose Graffiti 2012 i Graffiti Crveno 2011. Malo smo prošetali internetom i evo šta smo saznali o vinariji.

Vlasnik vinarije je Beograđanin  Miodrag Bjelica, čija porodica nema tradiciju pravljenja vina, jednostavno jednog dana je rešio da počne da se bavi gajenjem vinove loze  i proizvodnjom vina iz sopstvenog vinograda, sa samo jednim ciljem: da pravi vina kakva se dopadaju njemu, ne obazirući se na trendove i savete sa strane.

Njegova vinska priča počinje preseljenjem u Novi Sad i kupovinom četiri hektara zemlje. Danas na padinama Fruške Gore, gde sunce tokom čitavog dana greje, u Čortanovcim na lokaciji Srednji Breg gaji bele sorte sovinjon i semijon, crvene merlo i marselan. U vinogradu koji se nalazi na Banstolu  zastupljen je šardone  i dva američka klona.

U sklopu porodične kuće u Novom Sadu nalazi se Vinarija Bjelica čiji je  kapacitet 20.000 litara. Po rečima vlasnika, proširenje kapaciteta mu nije prioritet, već stvaranje dobrih vina koja su drugačija, prepoznatjliva.

Za sada u ponudi vinarije Bjelica  su  vina nesvakidašnjeg naziva: Saga, Grafitti i Babaroga. Saga je belo vino, Rose i Grafitti crveno, a  vino Babaroga je šardone.

Vina vinarije Bjelica su dokaz da može i drugačije, to jest  da autentičnost i inat udruženi sa kvalitetom svakako imaju svoju publiku. Vinarija je skrenula pažnju na sebe ne samo neobičnim imenima vina već i   potpuno nesvakidašnjim etiketama.

Za vrlo kratak vremenski period Miodrag Bjelica je sa svojim vinima napravio  pravi bum. Sva tri vina iz prve berbe  koja su poslata na ocenjivanje  na IWC u Beč nagrađena su  srebrom. Na  takmičenju Decanter vina su osvojila  dve bronze. Sjajna kupaža merlota i marselana, crveno vino Graffiti,  na slepom testiranju najboljih srpskih vina  Veliki test vino.rs online magazina,  bilo je među najboljima, osvojilo je zlato, dok je  belo vino Babaroga 2013 proglašeno za šampiona među belim vinima iznad 1.000 dinara.

Vina vinarije Bjelica

Graffiti Crveno 2013

Suvo crveno vino, sortni sastav Marselan, Merlot. Puno, kompleksno vino, voćna bomba, izrazito voćnog karaktera. Ovo je  vino koje ne morate čekati dva života da bi ga pili. Temperatura služenja služenja: 17°C. Ide uz jela od mesa i uz razne sireve.

Saga Bjelica 2013

Suvo belo vino, sortni sastav  Sauvignon Blanc, Semillon. Vino svetlo žute boje sa zelenkastim odsjajem.Temperatura služenja  : 10-12°C. Ide uz sve vrste jakih i masnih sireva.

Babaroga

Suvo belo vino, sortni sastav Chardonnay. Vino veoma snažne arome,  miriše na vanilu, tost, tropsko voće, pečene bademe, propolis i puter, dok je u ustima kremasto, puno i viskozno. Raskošno na svaki način. Vino je odlično kao aperitiv. Ide uz sve vrste bele ribe, i masnije pečeno meso.

Graffiti Rose 2014

Suvo rose vino, sortni sastav Cabernet Sauvignon, Marselan, Merlot. Vino boje tamne lososovine, sa dosta slasti ali i alkohola, pregršt borovnica i prefinjenih kiselina. Vino koje se apsolutno moze piti samo, mada se odlično slaže  uz slane bademe, bele meke i masne zute sireve.

Vinarija Bjelica

Podunavska 4, Novi Sad

Telefon: +381 (0) 65 36 11 568;

Web: www.vinarijabjelica.rs

Vinarija Pasula

Vino vinarije Pasula

Vlasnici kompanije Astra ITB-  Beograd, Radomir Savić i Jovo Mikanović, nakon desetak godina uspešnog rada u sferi komercijalnih delatnosti, rešili su da otvore  novo poglavlje, i da svoju kreativnost i preduzetničku energiju usmere na razvoj vinogradarstva i vinarstva.

U valjevskom kraju, na porodičnom posedu u selu Miličinica, pitomom i slikovitom kraju, od davnina poznatom po vinogradarstvu,  na padini koju tokom cele  godine obasjava sunce 2006. godine nikao je prvi vinograd vinarije Pasula, koja nosi ime po bregu na kome se nalazi vinograd. Sertifikovan i bazni sadni materijal uvežen je iz Francuske.

Poznato  je da se od najboljeg grožđa pravi i najbolje vino. To su shvatili i u vinariji Pasula , pa su  se svetski priznate sorte vinove loze, Sauvignon blanc, Chardonnay, Cabernet Franc, Marselan, Muscat Petit Grain, Pinot noir, Cabernet Sauvignon, našle u vinogradima, čiji se  špaliri  prepliću na osunčanim padinama na  nadmorskoj  visini od 370 metara. Na ovom mestu  klimatski uslovi za lozu su izvanredni.

Narednih četiri godine podigli su nove zasade , tako da danas imaju 12 hektara ukupne površine pod vinogradima u vlasništvu. Osim toga na 4 hektara površine od sadnog materijala iz njihovog  baznog matičnog zasada nalaze se vinogradi  koje obrađuju njihovi kooperanati, uz  nadzor i pomoć stručnjaka iz vinarije.

Kako bi proširili proizvodne kapacitete i razvili vinski turizam , uporedo sa vinogradima radilo se i na izgradnji savremene vinarije površine 600m2, i podzemnim delom od hiljadu kvadrata gde će se vršiti barikiranje, koja  ispunjava tehnološke zahteve za proizvodnju vina visokog kvaliteta. Oprema za vinariju uvežena je iz Francuske.

Danas,  je Vinarija Pusula na dobrom putu da povrati staru vinogradarsku slavu Pocerine.

Vino proizvode isključivo od sopstvenog grožđa, koja su jako ekstraktivna i daju puna i harmonična vina.  Rezultati koji su  do sada postignuti  su  ih motivisali da istraju na vinskom putu. Svakodnevno se radi na kreaciji  novih vina,  stoga se uskoro očekuje i šira lepeza ponude vina u kojima će uživati probirljivi vinski hedonisti.

Vina vinarije Pasula

Pusula Sauvignon

Suvo belo vino , sortni sastav Sauvignon Blanc. Mlado  vino, harmoničnog aromatskog kompleksa, dominantnog mirisa svežeg cveća,  prijatne teksture. Temperatura služenja  6-8°C. Ide uz lakša jela kremaste strukture.

Pusula Chardonnay

Suvo belo vino, sortni sastav Chardonnay. Vino, punog aromatskog kompleksa sa dominantnim mirisima tropskog voća i citrusa, prijatne teksture. Temperatura služenja  služenja: 10-12°C. Slaže se uz tunjevinu u ulju, kačkavalj, limun, zelene masline, ćuretinu sa mlincima, mileramom i brokolijem, pastrmkom na žaru.

Pusula Traminac

Polu suvo belo vino. Sortni sastav Traminac. Servira se u većoj čaši tipa kaberne. Temperatura služenja 10-12°C. Slaže se sa izuzetno jakim i zrelim  sirevima, sirom brie.

Pusula Rose

Polu Suvo rose vino, sortni sastav Cabernet Franc. Pusula Rose je vino karakteristične arome zelene paprike, sočno je i osvežavajuće. Temperatura služenja   9-11°C. idealno je uz sladoled.

Semper Bene

Suvo crveno vino,sortni sastav Cabernet Sauvignon, harmoničnog ukusa zrelog bobičastog voća, oplemenjeno diskretnim tonovima hrastovine. Odlično se slaže sa pečenim  kaloričnim mesima, i specijalitetima od divljači, zrelim sirevima i sirevima sa plavom plesni.

Vino je nagrađeno  zlatnom medaljom na  BWF 2012

Pinolibertas

Suvo crveno vino, sortni sastav Pinot Noir. Mlado vino raskošne rubin crvene boje, voćno, smirenih tanina sa prijatnim kiselinama, puno, ekstraktivno kao izvorni burgundci. Temperatura služenja 14-17°C. Ide uz svinjski pršut, kozji sir u maslinovom ulju i maslinu kalamata, jagnjeće pečenje, dinstanu teletinu ili teletinu ispo sača.

Vino je nagrađeno srebrnom medaljom na  BWF 2012.

Frankovka Vinastra

Suvo crveno vino, sortni sastav Frankovka, živahne rubin crvene boje, dobro ukomponovane oporosti i kiseline sa blagim gorkim završetkom.Temperatura služenja: 14-15°C. Ide sa  crvenim mesom, jakim sirevima i poslasticama od čokolade.

Vino je nagrađeno  zlatnom medaljom na VINOFEST u Vršcu 2010, i bronzanom medaljom na 78. Međunarodnom  Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

Fabella

Suvo belo vino, sortni sastav Chardonnay. Kompleksno vino, punog aromatskog kompleksa sa dominantnim mirisima tropskog voća i citrusa, prijatne teksture. Temperatura služenja: 10-12°C. Slaže se sa tunjevinom u ulju, kačkavaljem, zelenim maslinama, ćuretinom, pastrmkom na žaru.

Bella Fabula

Suvo belo vino, sortni sastav Sauvignon Blanc. Sortno vino, harmoničnog aromatskog kompleksa sa dominantnim mirisima svežeg cveća i zelene jabuke, prijatne teksture. Temperatura služenja 4-12°C. Ide uz ćureća prsa sa pavlakom, crnim maslinama, sirom Camembert, pihtijama, raznim kanapeima.

Kontakt podaci:

Vinarija  Pasula

Miličinica, Valjevo, Srbija

+381 11 711 29 11;

+381 11 711 44 58;

+381 60 634 72 58

Web: www.pusula.rs

e-mail:office@pusula.rs

Vinarija Molovin

Vino vinarije Molovin

Vinarija Molovin  je još jedna mlada srpska vinarija koja je u posao ušla  veoma ozbiljno, sa znanjem, kvalitetom, predanošću i ljubavlju prema poslu.

Šid i njegova okolina poznati su po vinogradima koji imaju tradiciju dužu od 2 veka, a svaka kuća  u ovom kraju poseduje svoj mali podrum u kome proizvodi vino.

Vinarija se nalazi  u Šidu, u blizini magistralnog puta koji povezuje autoput Beograd-Zagreb sa Šidom.Na površini  od 790 metara kvadratnih prostire se  vinski podrum u dva nivoa, u kome se nalazi  potrebna oprema za visoko kvalitetnu proizvodnju i dobijanje vrhunskih vina. Tu je i  degustaciona sala  kapaciteta do 30 gostiju.

Vinogradi vinarije nalaze se  na južnim padinama Fruške gore na 220 metara nadmorske visine i zauzimaju površinu od 60 hektara. Od belih sorti grožđa zastupljene su sorte ovog podneblja koje na ovom zemljištu daju najbolje rezultate i od kojih se prave vrhunska kvalitetna bela vina  karakteristicne i prepoznatljive arome :Traminac, Rajnski i Italijanski Rizling.

Od crvenih sorti grožđa zastupljene su sorte od kojih se dobijaju vrhunska i kvalitetna crvene vina.: Merlot, Crni Burgundac, Cabarnet Sauvignon i Frankovka.

Zahvaljujući idelanom geografskom položaju, povoljnim klimatskim uslovim, primeni najsavremenije tehnologije, i pravom izboru sorti, dobija  se vrhunsko grožđe od koga  se prave najkvalitetna vina.

Vlasnik vinarije  Aleksandar Saša Vinčić, je odrastao u okruženju svoje porodice, koja je generacijama posvećena vinu, samo ne u ovom obimu.

Od samog starta stasavanja mlade vinarije 2010 godine, uzorci  vina  slati su na brojna svetska takmičenja, sa kojih se vinarija Molovin vratila nagrađena medaljama.

Kada se na kraju svake godine svede bilans nagrada, pa i prodaje, vinarija Molovin je uvek prisutna.

Decanter World Wine Awards 2012 –bronzana medalja za vino Inat 2010.

Decanter 2013  bronzana medalja  za Plavi Princip 2011 i četiri preporuke – za Princip 2010, Rose 2012, Inat 2010 i Inat 2011.

Austrian Wine Challenge (AWC) – Na ovom prestižnom takmičenju  u Beču  Vinarija Molovin osvojila je srebro za vino Princip plavi frankovka 2011.

Vina se mogu nabaviti osim u vinariji po podrumskim cenama, u vinotekama i  maloprodajnim objektima u Srbiji. Što se tiče izvoza  jedan manji kontigent je izvezen za Kanadu, a  ostvaren  je izvoz u Crnu Goru.

Mlada vinarija i odlična vina su više nego dovoljan povod za posetu.

Vina vinarije Molovin:

Princip Plavi

Suvo crveno vino, sortni sastav frankovka, mirisna frankovka sa notama bobičastog voća. Punog ukusa, sa jakom strukturom i dobro izbalansiranim kiselinama.Temperatura služenja  16-18°C . Vino se najbolje slaže sa začinjenim i jakim jelima, riblji paprikaš i mesa sa roštilja.

Inat 2013

Suvo belo vino , sortni sastav rajnski rizling,  jasne, kristalne, bledo žute boje sa nijansama zelene, intenzivnog i komleksnog mirisa sa dominacijom voćnih tonova  breskve, ananasa i citrusa . Glavne  karakteristike ovog vina su nesvakidašnja punoća i ekstraktivnost sa mineralnom završnicom . Temperatura služenja  služenja: 8-10°C.

Vino se služi uz hladna i topla predjela, kremaste sosove, ribu, piletinu ii ćuretinu, svinjsko meso, roštilj

Vino Inat zasigurno spada među najbolje rizlinge iz Srbije, što su  potvrdile i osvojene nagrade na takmičenjima u zemlji i inostranstvu.

Princip 2012

Subo belo vino, sortni satav traminac, vino  duboke ćilibarno-žute boje, egzotičnog, cvetnog mirisa sa primesama ličija, ananasa, đumbira, oraha, lešnika i začinskih nota u pozadini. Temperatura služenja 10-12°C. Služi se uz  mek sir snažnije arome, koziji sir, ćureće  pohovano meso, testenine sa kremastim sosovima.

 Rose Molovin 2012

Suvo Rose vino, sortni sastav Pinot Noir, odlikuje ga karakterističan sortni miris pinoa u kome dominiraju malina, višnja i jagoda. Temperatura služenja s10-12°C. Najbolje ide uz specijalitete srpske kuhinje, roštilj, ribu, piletinu i ćuretinu.

Bobo Rose

Vino  rose, sortni sastav pinot noir, elegantno, harmonično vino, proizvedeno od ručno biranih bobica. U kreiranju ovog vina osim enologa vinarije Molovin sudelovao je i naš proslavljeni teniser Boba Živojinović po kome vino nosi ime. Vino je dobilo pohvalu na takmičenju  Dekanter.  Najbolje ide uz riblje specijalitete.

“Vinarija Molovin“DOO Šid

Zlatka Šnajdera 2

22240 Šid, Republika Srbija

Tel.: +381.(0)22 715 227

e-mail: vinarijamolovin@gmail.com

Web:http://www.molowinery.rs/

Vinarija Tonković

Vinarija Tonković -vina

U blizini  Palića, na brežuljcima Bačkih Vinograda na sedam hektara površine, prostire se vinograd Vinarije Tonković.  Ova vinarije je po mnogo čemu različita od drugih vinarija  jer je ukopana u brdu. Vinarija na prvi pogled, više podseća na zemunicu, međutim u unutrašnjosti se nalaze,  najsavremeniji rezervoari kapaciteta 50.000 litara vina i nova hrastova burad za njegovo čuvanje i sazrevanje. Zahvaljujući debelom sloju zemlje u koju je „obučena“ vinarija,  temperatura je konstantno  na 15 stepeni, vlažnost vazduha na 70 odsto, što su optimalni uslovi i za proizvodnju i za čuvanje vina.

U samom vinogradu smeštena je lepo uređena salašarska kuća, prilagođena za potrebe degustacije vina. U vinogradu, se nalazi i mala prodavnica, u kojoj se prodaju flaširana vina kadarke proizvedena u ovoj vinariji.

Vinski podrum je slabo uočljiv jer je  ukopan,  međutim bela salašarska kuća,  dominira krajolikom.

Svoju vinsku priču vlasnik vinarije Ignacije Tonković  po struci veterinar, nekadašnji direktor zoološkog vrta u Subotici, počeo je da piše 2003. godine.

Kao veliki ljubitelj vina, zajedno sa porodicom  rešio je da profesionalno zakorači u vinski svet. Za sortu  kadarka se odlučio jer je ova sorta nekada bila poznata u Evropi, a sada je zapostavljena. Želeo je da ovoj sorti  prepoznatljivom simbolu ovog podneblja, vrati stari sjaj, da obnovi njenu bogatu istoriju i tradiciju.

Vinarija Tonković sa kadarkom  vratila je Palić na turističku i vinsku kartu Evrope.

U svom radu vinarija se oslanja na iskustvo vinara iz španske regije La Rioha, sa kojima je uspostavljena  odlična poslovna saradnja 2008 godine. U ovoj regije takođe se isključivo gaje samo autohtone sorte. Po rečima Tonković  iskustva vinara koji  su  u ovom poslu duži vremenski period, pokazuju da je budućnost svetskog vinarstva u autentičnim, lokalnim vinima, i da će jedini profit u vinogradarstvu donositi lokalne autohtone vinske sorte.

Svoje ambicije zasnovao je  na velikom potencijalu koje daje ovo podneblje,  i rešio  je da istraje negujući samo  jednu autohtonu sortu –kadarku.

Trenutno vinograd Tonkovića je  najveći zasad kadarke u Srbiji, a drugi u Evropi. Kadarka u ovom kraju daje izuzetne rezultate, pogotovu što raste na tlu, koje je peskovito, što vinu daje specifičan karakter. U njihovim vinogradima zasađeno je  šest klonova ove sorte, kako bi videli koji od njih  daje najbolji rezultat, odnosno, koji je domet sorte maksimalan.

Kadarka ima jednu izuzetno zanimljivu priču. Krajem 19.veka Franc List, čuveni pijanista iz svojih ličnih razloga svake godine je slao kadarku papi Piju IX. U vinariji Tonković su tu tradiciju obnovili  i 2009. godine prvi put poslali kadarku Benediktu XVI.

Kadarka je nekada važila za ‘gospodsko vino’ koje su pili između ostalih i poznati  i slavni Franc List. Upravo vina vinarije su nazvana po nazivima njegovih dela:  Fantazija, Simfonija i Rapsodija.

Vina iz Vinarije Tonković  javnosti su predstavljena prvi put  2011 godine, vinima proizvedenim iz berbe 2009. U vinariji smatraju da  nakon dve godine odležavanja, što u inoksu što u bariku, vino dostiže dovoljnu zrelost da se pojavi na tržištu.

Poštujući evropske standarde  proizvodnja je  limitirana na šest  i po tona grožđa po hektaru, jer samo  redukovanom proizvodnjom može  se postići kvalitet. Drugo je pitanje koliko je takva pšroizvodnja  isplativa. Ali u vinariji računaju da će ljubitelji vina znati da cene kvalitet.

Kako god bilo, vlasniku vinarije i njegovom timu  mora da se oda priznanje za hrabrost i entuzijazam.

Da su na dobrom putu potvrdile su  bronzane medalje osvojene  na  „Dekanteru“ svetskoj izložbi vina koja se održava u Londonu, za vina „Fantazija“, „Simfonija“ i „Rapsodija“.

Za najavljene grupe, turista uz degustaciju vina, služe se specijaliteti lokalne kuhinje uz koje kadarka pokazuje svoje najbolje osobine.

Vina Vinarije Tonković

U zavisnosti od načina i vremena odležavanja, a samim tim i nivoa kvaliteta, paleta vina ove vinarije  podeljena su u tri kategorije, Fantazija, Simfonija i Rapsodija.

Kadarka Rose

Suvo rose vino, otvoreno roze boje, sa aromom višnje, trešnje i ribizle. Lagano i razigrano, finih kiselina, uz malo zaostalog CO2 koji doprinosi osećaju svežine. Sortni sastav kadarka. Temperatura služenja 10°C. Slaže se sa rečnom i morskom ribom i jelima sa roštilja.

Nagrade: Decanter 2015 – Commended.

Fantazija

Suvo crveno vino, sortni sastav kadarka. Elegantno, veoma voćno, rubin crvene boje, iskričavo, pitko, puno. Temperatura služenja 16-18°C. Najbolje ga služiti uz divljač.

Rapsodija

Rapsodija, takođe 100 posto Kadarka, vino u rangu Fantazije.

Vina proizvedena od sorte kadarka, osim nekih specifičnosti, imaju i izvesnu sličnost sa vinima od pino noara iz Burgundije. Kadarka još nije zauzela na srpskom vinskom tržištu mesto koje zaslužuje. Vinarija Tonković ima priliku da u dogledno vreme kada  u Srbiji kažu kadarka, asocijacija bude  Kadarka Tonković.