Župa zauzima značajno mesto u tradiciji srpskog vinarstva

Župa Aleksandrovac vinarije

Na  jugu Srbije , okružena planinama Kopaonik, Željin, Goč  i Jastrebac nalazi se Župa, vinogorje sa nepreglednim poljima vinograda. Zahvaljijući  umereno kontinentalnoj klimi koju odlikuje  blaga zma , temperatura koja retko pada ispod -10 stepeni Celzijusa, zemljište ovog regiona pogodno je za uzgajanje  vinove loze, pa  stoga ne čudi da se stanovnici ovog kraja vekovima bave vinogradarstvom. U Župi se na tragu vina živi više od tri hiljade godina.

Prvi pisani podatak o vinogradima Župe datira iz XII veka. Početkom dvadesetog veka, gajenje grožđa I proizvodnja vina su bili glavni izvor prihoda za mnogobrojne porodice u Župi.  Razvoj vinarstva zaustavljen je tokom ratova koji su se dešavali  u XX veku. Nekadašnju slavu Župskog vinogorja vratila je početkom 21 veka grupa vinskih pionira zahvaljujući svojim  predanim  radom u vinogradima i podrumima. Nagrade koje su župske vinarije osvojile na brojnim  svetskim takmičenjima dokaz su da uloženi  trud nije bio uzaludan.

Vinska  regija Župa zauzima  značajno mesto u tradiciji srpskog vinarstva. Vino iz ove regije pili su keltski ratnici, rimski legionari, vizantijski stratezi, srpske vojvode i carevi, kao i turskih vladari.

Župa predstavlja  pravu malu vinsku oazu u kojoj su sačuvane autentične srpske sorte grožđa Prokupac i Tamjanika. U Župi kažu da je Prokupac kralj župskih vinograda, a Tamnjanika njegova kraljica. Sorta Prokupac postoji već nekoliko hiljada godina, dok  sorta Tamjanika vodi poreklo iz Francuske  ali je prisutna u  Srbiji više od pet vekova. Stručnjaci za vino tvrde da je dоšlo vrеmе da se vino proizvodi  od mаnjе pоznаtih vrsta groždja, ili skоrо zаbоrаvlјеnih sоrti kоје su uglаvnоm lokalnog pоrеklа i kоје sе spоrаdičnо gаје. Upravo takva domaća autothona sorta su Prokupac i Tamnjanika koje se gaje u ovoj oblasti.

Sorta Prоkupаc u Župi se gajila još za vreme Cara Lazara, da bi je posle drugog svetskog rata potisnule neke druge sorte grožđa. Zadnjih godina  stаrа аutоhtоnа sоrtа kоја је nekada u  srpskom vinarstvu imаlа mnоgо vеći znаčај nеgо dаnаs, počela je da  zаuzima оdgоvаrајućе mеstо na vinskoj mapi Srbiје.

Vinа proizvedena  od ove sorte su zagasite rubin boje, pitkа, оsvеžаvајućа, složene arome zrelog crvenog voća.

Tamjanika, stara autothona pitoma vrsta grožđa karakteristična je po svom jedinstvenom ukusu i mirisu. Postoji bela i crna, tamjanika a u Župskom vinogorju gaji se isključivo bela. Vino dobijeno od ove sorte karakteristično je po  slamnasto-žutoj boji sa zelenim odsjajem, karakterističnog muskatnog ukusa i mirisa.Kada jednom probate tamjaniku postaće  vam omiljeno vino. Kažu da je Tamjanika  bila omiljeno vino i Josipa Broza Tita.

Vrhunska župska vina, stvorili su ljudi i jedinstvena priroda.

Male porodične vinarije u Župi, koje iza sebe imaju  dugogodišnju tradiciju proizvodnje vina, sve više se okreću autohtonim sortama grožđa poput  tamjanike, prokupca i skoro zaboravljenog rskavca. Kvalitet vina je uvek na prvom mestu, pa ne čudi  da se vina proizvdena u Župi Aleksandrovačkoj nalaze  na trpezama Švajcarskoj, Nemačkoj i Americi.

Župske vinarije koje proizvode odlična vina od autohtonih sorti Prokupac i Tamjanika su: Vinska kuća Minića , Vinarija Ivanović ,Vinarska kuća Spasić ,Podrum Kosta Botunjac, Vinarija Budir, Podrum Radenković,Podrum Braća Rajković.

Sa tradicijom i istorijatom vinarstva Župe možete se upoznati u Muzeju  vinarstva i vinogradarstva smeštenom  u Aleksandrovcu, u nekadašnjem vinskom podrumu koji je  sagrađen daleke1924. godine u provansalskom stilu. U Muzeju  se nalazi bogata zbirka koja prikazuje istoriju i vinsku tradiciju Župe.